Ekologija

Genetsko zagađenje flore

Genetsko zagađenje flore

16.02.2017. u 13:03 | Ekologija

Živimo u vremenu ekologije te smo svakodnevno svjedoci da nas svi mediji, novine, radio i televizija upozoravaju na mnoge vidove zagađenja u našoj sredini, odnosno o ekološkoj ugroženosti. Najčešći vidovi zagađenja su ra... Opširnije

Briga za sve stvoreno

Briga za sve stvoreno

08.02.2017. u 09:33 | Ekologija

Od trenutka stvaranja čovjek upire svoj pogled u nebo, u sunce, mjesec, zvijezde. Divi se planinama, morima i jezerima. Odlazi u prirodu kako bi pronašao mir, kako bi na trenutak zaustavio užurbanost svakodnevnog života,... Opširnije

Teološka dimenzija ekologije – Poziv na unutarnje obraćenje

Teološka dimenzija ekologije – Poziv na unutarnje obraćenje

02.02.2017. u 10:04 | Ekologija

Može se reći da na početku 21. stoljeća vlada opći dojam da se čovječanstvo nalazi pred ekološkim izazovima koji su bez premca u ljudima poznatoj povijesti. Zahvaljujući velikim dijelom ljudskom čimbeniku, život na Zemlj... Opširnije

Priroda ima uvijek pravo

Priroda ima uvijek pravo

13.05.2016. u 10:47 | Ekologija

Naš vrt, ta mala gruda zemlje nam je uistinu nadohvat ruke. A našom rukom – zdravim radom kao terapijom u slobodno vrijeme vrt će nam pružiti ne samo korist nego i radost svojim rastom, cvatom i napretkom... Priroda ima... Opširnije

Ožujak za kraljicu života

Ožujak za kraljicu života

23.02.2016. u 10:16 | Ekologija

Čuvanje i zaštita životnih prostora, a posebice vode, trajna je naša potreba i obveza. Kad god posegnem za plastičnom bocom prirodne izvorske vode - Jane ili Jamnice svejedno, sjetim se jednog drugog okusa. U selu kod mo... Opširnije

Znanje je zeleno

Znanje je zeleno

29.06.2015. u 15:23 | Ekologija

Vaš najsvetiji okoliš je onaj u kojemu obitavate, u kojemu živi vaša obitelj i u kojemu imate vremena da najmlađima pripravite zdravu, domaću užinu umjesto na brzinu gurnuti marku-dvije za sendvič sa salmonelom. Mnogi mi... Opširnije

Biti slobodan

Biti slobodan

22.04.2015. u 19:27 | Ekologija

Gradove izrezane tračnicama, cestama, prugama i rampama. Toliko kićene, staklene i sjajne da je i sunce davno uvrijeđeno okrenulo glavu. Biti slobodan, poput ptice na nedirnutom nebu. Zamahnuti svom snagom jednom, dvaput... Opširnije

Veliki koraljni greben pod prijetnjom da postane smetlište

Veliki koraljni greben pod prijetnjom da postane smetlište

10.02.2015. u 09:00 | Ekologija

Prekomjerna industrijalizacija duž Velikog koraljnog grebena mogla bi nanijeti velike štete jednom od najvažnijih ekosustava na Zemlji, navodi najnoviji izvještaj WWF-a "Veliki koraljni greben pod prijetnjom". U izvješ... Opširnije

Upalimo svjetlo u nama

Upalimo svjetlo u nama

16.01.2015. u 15:21 | Ekologija

Suvremenom čovjeku treba netko tko će mu pomoći nadvladati njegove tjeskobe, strahove, nesigurnosti; treba mu netko tko će dati smisao prividnom apsurdu koji ga okružuje. Samo pet minuta trebalo je prvog veljače raditi k... Opširnije

Pismo iz nepostojećeg Zelengrada

Pismo iz nepostojećeg Zelengrada

14.10.2014. u 09:44 | Ekologija

Najbolji način da pozitivno utječete na svoje dijete i kad je ekologija u pitanju jest osobni primjer. Moja četverogodišnja unuka nedjeljom rado s ocem odlazi u jedini, uvjetno kazano, zoološki vrt u Sarajevu. I obavezno... Opširnije

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh