Knjiga je objavljena u izdanju Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Na rečenom skupu predstavila ju je Danijela De Micheli Vittuni.
Neke dijelove ove knjige kao jedinstvene teme iz područja integralne ekologije autori su tokom godina prethodno objavili u suautorstvu, u različitim znanstvenim časopisima, zbornicima i monografijama a u ovom izdanju oni već istražene teme nanovo vrednuju i sabiru u cjelinu, integriraju ih u do sada neobjavljene tekstove te ih prikazuju u perspektivi franjevačke tehnologije i duhovnosti. Time su uspjeli da čitateljima predstave bogatu riznicu franjevačkih zalaganja oko očuvanja života, prirode i svih živih stvorenja te ponuditi integralnu, franjevačku i teološku viziju ekologije i ekološke problematike, No ona istovremeno pruža smjernice za ublažavanje postojeće ekološke krize, koja iz teološke perspektive proizlazi iz moralne krize suvremenog čovjeka.
U predgovoru prof. dr. Ivan Katavić ističe da je odnos čovjeka prema prirodi u kojoj podmiruje svoje životne potrebe najočigledniji u njegovom odnosu prema moru. Živi svijet mora doživljava se isključivo kao lovina a ne kao dio akvatičkih životnih zajednica u kojoj su sva živa bića povezana u funkcionalnu cjelinu. Ona upozorava da upotrebu znanosti i moćnih tehnologija ne prati kulturološka evolucija tako da industrijski razvoj rezultira neizbježnim negativnim posljedicama po okoliš i živi svijet. Nedostaje etičko korištenje znanosti o čemu nas poučava bioetika.
Sadržaj knjige prezentiran je u pet poglavlja fokusiranih na uzroke nastanka ekologije, povijest humane ekologije (posebice s osvrtom na djelovanje dalmatinskih franjevaca iz Provincije Presvetog otkupitelja); novoj teologiji stvaranja te napose analizira franjevačku paradigmu integralne ekologije. Ta ekologija se snažno razvija i promiče u franjevačkoj teologiji i duhovnosti koja je nadahnula i papu Franju što je on izuzetno vidljivo izrazio u enciklici Laudato si.
Posljednje poglavlje upoznaje čitatelje s djelom sv. Franje Asiškog koji se predstavlja kao zaštitnik ekologa i ekologije, na čijoj je baštini i nastala integralna ekologija. Dio ovog poglavlja je i slavni hvalospjev sv. Franje Asiškog Pjesma stvorova – Pjesma brata Sunca koja upravo ove godine slavi 800 godina od nastanka!
Ovo štivo je još jedno upozorenje da ne smijemo zaboraviti da je duhovnost svetog Franje Asiškog a onda i slijedom franjevačka duhovnost proizašla iz duhovne poniznosti i zahvalnosti Stvoritelju, te se trajno nadahnjuje ljubavlju i brigom Tvorca prema svemu stvorenom. Iz te ljubavi proizlazi dužnost skrbi za naš zajednički dom koja glasi: „Počnimo iznova, braćo, služiti Gospodinu jer smo do sada malo ili ništa učinili.”
Inspirativnim životom i djelom svetog Franje Asiškog pozvani smo ekologiju preoblikovati u ekofiliju!
(Hajdar Arifagić)
