Početna stranica » Voljeti do boli

Voljeti do boli

136 pregleda

Patnja tako postaje dio nas i zapravo dodaje ljepotu postojanju. Ponekad se čini kako upravo patnja daje smisao životu

U psihijatrijsku ambulantu ljudi dolaze zbog različitih problema. Često je to trenutak kada više ne mogu sami savladati iscrpljujuću unutrašnju patnju koja im remeti neki od važnih životnih područja, radnu ili školsku efikasnost, odnose s drugima, svakodnevni život, hranjenje, spavanje, osjećaj gubitka životne snage.

Patnja umara i iscrpljuje, psihički i tjelesno. Tjelesna bol se jasno određuje uzrokom, a dovodi i do psihičkoga lošeg osjećanja. Psihička, duševna patnja ili „duševna bol” može postojati i bez postojanja očitoga tjelesnoga uzroka, iako ga može izazvati. To je mučan osjećaj kojim se različito opisuju uglavnom negativne emocije. Takvi su na primjer osjećaji potištenosti, jada, tjeskobe, ustrašenosti, žalobnosti, neraspoloženja, nezadovoljstva, nemogućnosti uživanja, osjećaj smanjenja životne radosti. Ponekad je to osjećaj razočaranja, stida, uznemirenosti, srdžbe, ogorčenosti, osjećaj „povrijeđenosti osjećaja”, krivnje, frustracije, neuzvraćene ljubavi. Doista je moguće voljeti toliko da zaboli srce, a što se može objektivno i dokazati internističkom obradom (tzv. „sindrom slomljenoga srca”).

Osjećaj patnje

Nije lako opisati osjećaj patnje, niti ga je lako procijeniti. Psihijatar ili psiholog pokušava odrediti takozvane „parametre emocija”. Pri tome se prvo procjenjuje kvalitativno, tj. opis osobe i značaj koji ona pridaje upravo tom osjećaju i stanju koje izaziva. Ne reagira svatko jednako, već je odnos prema svemu izrazito osoban, subjektivan. Zatim se pokušava odrediti kvantitetu, tj. objektivni utjecaj koji osjećaj patnje ima na ostale psihičke funkcije poput pažnje, opažanja, svijesti, mišljenja, koncentracije, volje ili na objektivne tjelesne manifestacije tih emocija, koje su zapravo popratne pojave, kao što su disanje, rad srca, glavobolja, vid, bolovi kralježnice. Procjenjuje se koliko osoba trpi zbog osjećaja patnje, koja ometa u svim aspektima života, zahtijeva dodatnu energiju u njezino otklanjanje ili potiskivanje i ulaganje dodatnoga napora kako bi se obavile neke uobičajene dnevne aktivnosti, navike, hobiji, rutinski radni zadaci. Procjenjuje se uzrok patnje, koliko osoba trpi, dinamika patnje i njezino trajanje. Ponekad je uzrok patnje traumatsko iskustvo, neki neugodan događaj, najčešće neki gubitak ili povreda vrijednosti u koje se „emocionalno investira”, „naveže”, tj. uloži emocije, nade, želje „cijeloga sebe”. Takvi događaji modeliraju doživljavanje kod svih, a patnja osobito dolazi do izražaja. Drugi put je to neka frustracija, nemogućnost promjene neke situacije ili nemogućnost dosezanja željenoga objekta ili okolnosti.

Osobe čije su ličnosti neurotski strukturirane doživljavaju jače i trajnije smetnje nego bi se očekivalo u odnosu na uzrok. Takozvani „zdravi neurotici” zapravo stalno pate zbog… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]