Početna stranica » Malo polje u istočnoj Hercegovini – Cerničko polje

Malo polje u istočnoj Hercegovini – Cerničko polje

132 pregleda

Cerničko polje je malo kraško polje s površinom od 5,5 km2, s prosječnom nadmorskom visinom od 816 m. Polje je tijekom povijesti mijenjalo svoje ime, te se nekada zvalo Stepensko-Kuljsko polje i kasnije Cerničko polje.

Samo polje smješteno je južno od Gacka, na nekih 13 – 14 km, a prostire se pravcem zapad jugoistok. Okruženo je planinama Bjelasnicom i Babom sa zapada i sjevera dok se jugoistočno i južno otvara pobrežju koje vodi prema granici s Crnom Gorom. Naziv je dobilo po malom mjestu Cernica, dok se u polju u srednjem vijeku nalazilo značajno naselje poznato kao Ključ, a u njemu je bila smještena riznica hercega Stjepana Kosače, zbog njegove nepristupačnosti i neosvojivosti. Pored Cernice danas u polju nalazimo i naselja Zagradci i Stepen. Kao i sva ostala kraška polja i ovo je plavno, ali samo djelomično, te plavna površina iznosi 1,86 km2, najčešće tijekom zime i ranoga proljeća kada su padaline obilnije.

Geološka raznolikost

Geološki je polje nastalo prije 30 – 40 milijuna godina alpskom orogenezom, uz kasnije djelovanje i oblikovanje polja lednicima s Bjelasnice i Babe. Oko samoga polja nalazimo i teže rastvorive vapnence, u većini slučajeva jedre vapnenace, koji pokazuju geološku raznolikost. Na manjim površinama polja nalazi se neogeni sediment koji je nastao prije 12 –30 milijuna godina, a gradi nepropusnu podlogu za vodu što dovodi do plavljenja.

Pravac pružanja polja je dinarski, a polje karakterizira podzemna kraška hidrografija jer se nalazi u najznačajnijem bosanskohercegovačkom hidrosustavu s velikom količinom padalina što se tijekom jeseni, zime i proljeća manifestira u poplavljenosti polja. Tu su još i brojne kraške uvale, kraške luke, bezbroj većih i manjih vrtača, škrapa, jama, pećina i ponora, a najpoznatiji su Vilina pećina, ponor Ključne rijeke i pećina Jasovica. Na sjevernim stranama polja nalazimo izvore koji tijekom ljeta presuše ili znatno reduciraju svoj kapacitet. Tu su i brojni ponori gdje voda nestaje u kraškim bezdanima, a sve vode koje teku i poniru pripadaju slivu rijeke Trebišnjice.

Rijetke biljne vrste

Klima polja je submediteranska planinska, s hladnim i snježnim zimama kada se snijeg zadržava do 100 dana, a količina padalina je preko 1600 mm, većinom u proljeće i ljeto.

Ljeta su vruća i suha pa se javlja vodeni deficit, a potraju i do dva mjeseca te za posljedicu imaju brojne požare kada… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]