Archives

Jedan od temeljnih sadržaja svetkovine Svi sveti jest sjećanje na sve svete i blažene, poznate i nepoznate, koji su svojim životom dosegnuli kršćanski ideal svetoga života i primili nagradu kraljevstva Božjega. Ovim se sjećanjem, između ostaloga, izražava i zajedništvo koje, utemeljeno na posjedovanju iste vjere i nade, nadilazi granice prostora i vremena: općinstvo svetih je živa veza koja vjernike ujedinjuje u Bogu i nastavlja se nakon smrti – neizmjerno se produbljujući. Riječ je o zajedništvu zemaljske, putujuće i nebeske, proslavljene Crkve: u ovu nerazdvojivost u Bogu mi kršćani vjerujemo i ispovijedamo je u Apostolskom vjerovanju.

Važnost obrazovanja i školstva čini se neupitnom u suvremenom društvu, a važnosti znanja za pojedinca i društvo bili su, u neka sasvim drukčija vremena, svjesni i franjevci Bosne Srebrene. O tomu svjedoči i činjenica da se ove godine obilježava dvjestota obljetnica otvaranja prve pučke škole u BiH koju su u Tolisi otvorili upravo franjevci Bosne Srebrene – točnije fra Ilija Starčević. Osim vjersko-crkvenoga područja rada ujaci su se bavili i prosvjetno-kulturnim uzdizanjem sredine u kojoj su živjeli i djelovali. U vrijeme osmanske uprave franjevački su samostani bili jedina središta za prosvjećivanje katoličkoga puka: osim školovanja svojih kandidata, ujaci su se brinuli za opismenjavanje i daljnje školovanje katoličke pa i djece drugih konfesija. Organizirali su školsku nastavu onako kako je to u danim okolnostima bilo moguće. Iz toga i takvoga djelovanja su proizišle i prve organizirane pučke škole u BiH.

Od svojega nastanka film je izazivao različita pitanja, a ubrzan razvoj kinematografije i filmske industrije učinio ga je kao medij vrlo popularnim, lako dostupnim i često konzumiranim. Stoga se važnost tzv. sedme umjetnosti za modernu kulturu teško može preuveličati. Iako relativno mlada, filmska je umjetnost široko rasprostranjena i svima dostupna te se shvaća kao nešto normalno i svakodnevno.

Živimo u jednom umreženom svijetu: svojim sadržajima i mogućnostima internet je na različite načine oblikovao suvremeni život – možda i nepovratno promijenio. Jedan od sveprisutnih elemenata toga umreženog svijeta svakako su i društvene mreže. Riječ je o fenomenu koji proizlazi iz činjenice da se čovjek, koji je po naravi društveno biće, služi svim raspoloživim sredstvima u svrhu poboljšanja međusobne komunikacije i ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Suvremeno tehničko doba svakako bitno poboljšava te mogućnosti, ali i čini tu komunikaciju jednim vrlo složenim fenomenom koji se može promatrati iz različitih perspektiva.

Iz sadržaja izdvajamo:

Tema broja za mjesec lipanj je DUHOVI: SAKRAMENTALNOST CRKVE, a u temu nas uvodi dr. sc. don Josip Mužić. U kršćanskom teološkom rječniku pod sakramentima (lat. sacramentum: sveti znak) misli se na vidljive znake nevidljive Božje milosti kojima Duh Sveti preko djelovanja Crkve posvećuje život vjernika: sedam sakramenata u Katoličkoj crkvi prate glavne događaje ljudskog života kao znakovi i posrednici spasenja i milosti. Nažalost, vrlo često se zaboravlja, ili želi zaboraviti, da je i sama Crkva kao djelo Duha Svetoga, a svetkovinu Duhova (rođendan Crkve) slavimo koncem mjeseca svibnja, TEMELJNI SAKRAMENT – vidljivi znak i sredstvo Božjeg djelovanja u svijetu iz kojega proizlaze ostali sakramenti. U tom smislu, za kršćane je Crkva kao djelo Duha Svetoga prije svega OTAJSTVO Božje milosti u čovjekovoj povijesti: ona nije neka obična društvena organizacija, neka (još jedna) nevladina udruga, neki NGO… kako bi to mnogi unutar i izvan nje htjeli. Svjedoci smo kako je danas upravo ova otajstveno-sakramentalna narav Crkve na velikom testu i mnogi je žele na različite načine potisnuti.

Iz sadržaja izdvajamo:

Društvo, kultura i obrazovanje su međusobno životno povezane stvarnosti. Pod humanističkim se obrazovanjem, uz njegovo uže značenje koje stavlja težište na proučavanje klasičnih jezika, književnosti i povijesti, u širem smislu shvaća ono obrazovanje univerzalne naravi koje je u službi čovjekova uljuđivanja, školovanja te oplemenjivanja njegova duha. Njegova se važnost za duhovni razvoj zapadne civilizacije ne može prenaglasiti. Međutim, kako se tijekom moderne povijesti mijenjalo shvaćanje čovjeka i društvene stvarnosti tako se i mijenjao odnos prema obrazovanju i njegovim ciljevima.

Iz sadržaja izdvajamo:

Kao što i sami naslov teme kaže, uskrsno otajstvo definira kršćansku egzistenciju u čijem je središtu Bog Isusa Krista, koji se u Isusovu uskrsnuću pokazao kao Bog života. Otvarajući se tom Bogu, otvaramo se njegovoj životodavnoj  božanskoj snazi koja preko Duha Svetoga oživljava Crkvu te preko krštenja i nas kao njezine članove, obnavljajući tako i naš život. U ovom broju smo obilježili 40 godina izlaženja revije Svjetlo riječi koja je prvi put ugledala svjetlo dana u travnju 1983.: riječ je o dugom, plodnom i burnom razdoblju, ispunjenom događajima. Širimo svjetlo.

Iz sadržaja izdvajamo:

Prelistaj reviju:

Pretplatite se odmah na digitalno ili tiskano izdanje revije: