Archives

U mjesecu svibnju obilježavamo 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, jednog od najužasnijih sukoba u povijesti čovječanstva koji se odlikovao ekstremnim nasiljem, velikom ljudskom patnjom, destrukcijom okoliša i gospodarskim uništenjem. U mnogim komunističkim državama rat je nastavljen i u miru kada su na svirep način ubijani i proganjani brojni protivnici takvog režima. Zato je i naslov ovog broja Rat u miru.

Bosna i Hercegovina se kontinuirano nalazi u dubokoj političkoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj krizi bez nekih naznaka da bi se uskoro stanje moglo poboljšati, a situacija nije puno bolja u cijelom svijetu. Srlja li čovječanstvo u neki novi svjetski rat? Živimo li već u nekoj vrsti globalnog rata? Sve su to pitanja koja nam se nameću i koje često postavljamo jedni drugima. S razlogom je prisutan strah među ljudima današnjice. U ovom broju revije govorimo, dakle, o važnim obljetnicama i tragedijama, o napetom i opasnom stanju u BiH i svijetu, ali još više govorimo i pozivamo na mir i pravednost.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim se proslavlja središnji događaj kršćanstva, a to je Isusova muka, smrt i uskrsnuće od mrtvih. Temelj je to kršćanskoga vjerovanja koji simbolizira konačnu pobjedu života nad smrću, dobra nad zlim i radosti nad tugom. Stoga blagdan Uskrsa našim životima daje dublji smisao. Po čudu uskrsnuća vjerujemo da je ovaj naš zemaljski život samo prolazna etapa, nakon koje slijedi nešto uzvišenije. Blagdan je to koji je kruna našega spasenja i koji nam ulijeva nadu da će nam život po Kristovu nauku omogućiti vječni život u zajedništvu s Bogom i bližnjima.

U mjesecu ožujku u svijetu se obilježava svjetski dan pripovijedanja i svjetski dan kazališta za djecu i mlade, te svjetski dan poezije i svjetski dan kazališta. Iz tog razloga odabrali smo kao temu broja: Umjetnost – Odraz ljudskoga duha. Umjetničko stvaralaštvo bilo koje vrste odraz je ljudskoga uma i kreativnog duha čovjeka otvorenog transcendenciji. Umjetničko stvaralaštvo pokazuje i održava, zapravo, stanje duha čovjeka a time i stanje čovjekove duhovnosti. Svaki čovjek ima jedinstven način izražavanja duha kroz kreativnost. Bilo da je to kroz slikanje, pisanje, glazbu, ples, kazalište ili neki drugi oblik umjetnosti. Umjetnost služi kao most između materijalnog svijeta i duhovne dimenzije (transcendencije), prenoseći suptilne vibracije i emocije koje riječi često ne mogu izraziti.

Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) obilježava se diljem svijeta svake godine, drugog utorka u veljači. Inicijativa obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pokrenuta je 2004. godine, a provodi se u više od 140 zemalja s ciljem promicanja i poticanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima. Koliko god moderna tehnologija s jedne strane uveliko olakšava život i međusobnu komunikaciju, s druge strane ona nas malo pomalo čini zarobljenima i ovisnima, mijenja naše navike i raspoloženja te može dovesti do ozbiljnih problema s fizičkim i mentalnim zdravljem osobe. Zbog toga, u ovom broju revije skrećemo pažnju upravo na taj problem i govorimo o odgovornom korištenju moderne tehnologije.

Svaka 25. godina u Crkvi je jubilarna godina i tijekom cijele godine slavit će se Jubilej na različite načine. „Hodočasnici nade”, moto je izabran za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije i u jeku novih ratova u Ukrajini i Svetoj zemlji želi potaknuti klimu nade i povjerenja. Nada kao temeljno ljudsko iskustvo može niknuti u duši baš u trenutcima kad joj se nudi beznađe: u bolima, gubitcima, nesrećama i blizini smrti. Jubilej uvelike želi poduprijeti ponovno uspostavljanje klime nade i pouzdanja, kao znak preporoda koji svi osjećamo prijeko potrebnim. Zato je i naslov i tema revije za mjesec siječanj Jubilej 2025.: Godina nade.

Tema broja za mjesec prosinac jest svetkovina Božića, svetkovina Božjeg utjelovljenja. Želeći spasiti stvorenje čovjeka Bog stvoritelj mu se približio na najprisniji mogući način, očekujući da i ovom zgodom čovjek shvati potrebu međusobnog odnosa u zajedništvu. Zato ga Bog i nije htio tretirati kao bilokakvo stvorenje, nego je s njim htio uspostaviti odnos obiteljskog zajedništva, ljubavi i mira. Čini mi jako važnim govoriti upravo o ovim temama obiteljskog zajedništva, ljubavi i mira, a na poseban način o toliko potrebnom miru u svijetu.

Jubilarni 500. broj revije Svjetlo riječi

Tema broja za mjesec listopad je lik kraljice Katarine Kotromanić, koju mi franjevci častimo i blaženom, a koja je bila članica Trećeg franjevačkog reda. U mjesecu listopadu je njezin dan sa svečanom proslavom u Kraljevoj Sutjesci. Ove godine obilježavamo 600 godina od njezina rođenja. Želimo govoriti o njezinoj ulozi u društvu kao angažiranoj vjernici i trećoredici, onoj koja je bila bliska običnom narodu, koja je gradila crkve, koja je u izgnanstvu u Rimu snažno i do smrti lobirala za svoju domovinu.

U mjesecu rujnu obilježavamo veliku franjevačku obljetnicu: 800 godina od događaja na La Verni – mjestu gdje se Krist na poseban način očitovao u povijesti preko rana (stigmi) utisnutih u tijelo Franje Asiškog. Asiški je siromah prvi poznati kršćanin u povijesti Crkve koji je obilježen otiscima muke Gospodnje na svom tijelu, te je tako postao alter Christus budući da se prethodno u svome životu totalno suobličio Kristu u duhu. Iako je već ranije bio shrvan mnogim bolestima, nakon dara rana dobio je novu snagu za život, a franjevački red doživio je procvat.

Kao jedan od najosobnijih sakramenata ispovijed može imati uistinu stvarnoga i vidljivoga učinka na život vjernika. Može predstavljati početak ili kraj jednoga procesa koji zahvaća duboko u naše živote i u sebi ima narav obraćenja – stvarne promjene naših života. Ako je riječ o početku, onda ona služi kao važna motivacija za okretanje novoga lista u našim životima. Kao kraj, ona predstavlja neku vrst zaključka i potvrde važnoga egzistencijalnog procesa koji se odvija u našim životima. U svakom slučaju, ispovijed se doživljava pozitivno: kao jedna terapeutska praksa, kao proces iscjeljenja u kojem nas Bog oslobađa od mračnoga zatvora naše prošlosti i omogućuje nadu u jedno bolje i svjetlije sutra.