Kada govorimo o sve većem broju ljudi koji su ovisni o tehnologiji, odmah zamišljamo zombije pametnih telefona koji jedva održavaju razgovor jer su neprestano zauzeti skeniranjem push obavijesti svog telefona ili u to vrijeme da je vaš prijatelj koji je najviše usmjeren na selfie zamalo pogođen automobilom dok je pokušavao napraviti savršeni instagram status uz rub ulice. No, kratak pregled činjenica otkriva šokantnu istinu: svi smo mi do određene mjere ovisnici o tehnologiji. Većina nas provodi gotovo tri sata dnevno na pametnim telefonima i tabletima, ne računajući svo vrijeme provedeno na računalu.
Je li nam tehnologija oduzela kvalitetu života? Količina vremena koje provodimo u vezi s našim uređajima i kroz njih eksponencijalno je porasla posljednjih godina, a cijena tog rasta uglavnom je došla na račun stvari koje se smatraju ključnim čimbenicima u promicanju dobrog zdravlja i kvalitetnih odnosa i visoku razinu osobnog blagostanja.
Ono što mnogi od nas smatraju „novom tehnologijom” više nije tako novo, a protekla dva desetljeća – tijekom kojih je velik dio svakodnevnog života našeg društva proveo pred ekranom – nisu prošla bez ostavljanja svog traga. Naše su rutine i radni procesi transformirani, često s vrlo pozitivnim učincima. Međutim, pretjerivanja bilo koje vrste štete zdravlju ljudi, a uporaba tehnologije nije iznimka. Posljedično, tehnološke bolesti postaju sve češće. Navest ćemo neke od njih.
- Do naprezanja očiju (uz ostale probleme s očima) može doći i trošenjem previše vremena na gledanje zaslona. Simptomi uključuju crvene oči, zamagljen vid, a u ekstremnijim slučajevima čak i mučninu.
- Tendonitis je uzrokovan uobičajenim radom s rukama i zapešćima u neprirodnim položajima tijekom korištenja tipkovnice, miša, mobitela ili kontrolera igraće konzole. Ovisno o specifičnom uzroku i zahvaćenom području, ponekad se naziva “textinitis” ili “Nintendonitis”.
- PlayStation palmarni hidradenitis igraća je bolest koju karakteriziraju upale i crvene mrlje na dlanovima vaših ruku nakon dulje upotrebe kontrolera igraće konzole, uglavnom uzrokovane čvrstim držanjem kontrolera duljim vremenskim razdobljima i ponavljanim pritiscima na tipke.
- Gubitak sluha izazvan bukom mogu pretrpjeti ljudi koji uobičajeno slušaju glazbu s velikom glasnoćom na slušalicama ili slušalicama. Tako dugotrajno izlaganje zvuku visokog decibela može prouzročiti postupno i nepovratno oštećenje struktura unutarnjeg uha.
- FOMO sindrom (strah od nestanka) psihološki je poremećaj koji karakteriziraju tjeskoba i stres kao rezultat straha da nećete propustiti neko važno ili uzbudljivo iskustvo. Brzi tehnološki razvoj i dostupnost informacija na društvenim mrežama znače da smo svjesniji nego ikad što drugi ljudi kupuju ili rade. Slijedom toga, osjetljiviji smo nego prije na „gadget zavist“ i / ili na brigu da ćemo, na primjer, ako ne budemo u toku sa svojim Facebook ili Twitter feedovima, propustiti neki viralni video, najnoviji tehnološki hir ili najnovije vijesti o našim prijateljima ili omiljenim slavnim osobama.
- Sindrom fantomske vibracije znak je ovisnosti mobitela. To se događa kada imamo osjećaj da nam mobitel vibrira u džepu, iako zapravo nije.
- Nomofobija (skraćenica od „fobija bez mobilnog telefona”) strah je koji neki od nas doživljavaju kada svoj mobitel nemaju kod sebe ili kada ga ne možemo koristiti zbog ispražnjene baterije ili zbog lošeg signala . U ekstremnim slučajevima može čak izazvati napad tjeskobe.
- Nesanica može nastati korištenjem mobitela i tableta kasno navečer, što je prilično često; mnogi ljudi spavaju s mobitelima uz sebe. Zapravo, provođenje noćnih sati na društvenim mrežama sada ima svoje ime: „vampirstvo“ u odnosu na najpoznatija bića noći (ne treba ih miješati s drugim nepovezanim upotrebama riječi).
- Cyberchondria je digitalna verzija hipohondrije. Navika je opsesivnog pretraživanja weba za zdravstvenim informacijama, sa strahom da biste mogli imati neku rijetku bolest o kojoj ste čitali na nekim web stranicama usmjerenim na zdravlje, bez obzira na pouzdanost informacija.
- Ovisnost o tehnologiji, posebno o upotrebi interneta, privlači povećanu pozornost širom svijeta. Ranije ove godine, Nacionalni zavodi za zdravlje prvi su put odlučili financirati istraživanje ovisnosti o internetu u Sjedinjenim Državama. Iako u znanstvenoj zajednici još uvijek nije postignut konsenzus oko točne definicije i kriterija tehnološke ovisnosti, općenito je poznato da značajan broj ljudi pati od viška internetskih aktivnosti, uključujući kockanje, pornografiju, pa čak i samo opsesivno surfanje društvenim mrežama ili web stranicama općenito.
Iako je naše znanstveno razumijevanje ovih bolesti još uvijek u nekim slučajevima preliminarno, stvarne opasnosti koje predstavljaju dobar je početak za poduzimanje mjera za njihovo sprečavanje.