Početna stranica » Istarski dragulj zelenila i kamena

Istarski dragulj zelenila i kamena

118 pregleda

Brijunsko otočje prema legendi je nastalo marom nebeskih anđela koji su u Božjoj vreći nosili raj. Dođe ljubomorni anđeo i razbi vreću i prosu raj po istarskoj zemlji, sunčanoj i pitomoj, plodnoj i škrtoj, koju oplakuje plavo more. Rastuženi anđeli prikupiše djeliće raja, među razasutim kamenjem, zaštitiše morskim valovima i smjestiše ih uz jugozapadnu obalu Istre, na samom izlazu iz pulske luke.

Taj istarski dragulj od zelenila, crljenice i bijeloga kamena, površine od dvije tisuće i sedamsto hektara, sastoji se od dva otoka
Veliki i Mali Brijun, odijeljena uskim i plitkim kanalom Tisnac i dvanaest otočića: Sv. Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj/Jegulja, Pusti/Madona, Vrsar, Sv. Jerolim, Kozad i najstariji Vanga/Krasnica, u obliku osmice i najzapadnija točka Hrvatske.

Otočje vrana

Brijuni su Božja slika prirode s oko sedamsto vrsta raslinja i oko dvjesto i pedeset vrsta ptica. U 4. st. naziva se Otočje vrana. Tu se na pojedinim otočićima gnijezdi vranac kukmaš, galeb i čigra. Veliko jezero obraslo trskom raj je za gniježđenje trstenjaka, kokošica, liske, malog gnjurca i divljih pataka.

Makija, četinari, šuma hrasta, crnike, lovora, silna raskoš zelenila, uređena i ugodna, uz blagu klimu, omiljeno su mjesto stranim i domaćim posjetiteljima kojima drveće za iskazanu ljubav uzvraća ljekovitim hladom pod svojim krošnjama, širokim i
dvadesetak metara.

Duboko u kopno uvučeni zaljevi i dobro branjeni visinski položaji osigurali su neprestano djelovanje čovjeka na Brijunima od prapovijesti do najnovijega doba. Tu je čovjek
svojom rukom oplemenio djeliće šume u pejzažne perivoje i prostrane travnjake stvorivši pitomi sklad, jedinstven krajobraz na hrvatskoj obali Jadrana. Nacionalnim parkom proglašeni su 1983., a sadašnje granice utvrđene 1999. obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem površine 33,9 kilometra kvadratna. Dužina obalne linije svih otoka iznosi oko 47 kilometara. Obale su uglavnom niske i kamenite, dovoljno pristupačne, dok neke uvale obiluju pijeskom i šljunkom. Vapnenasti bijeli kamen, ali tvrd i lomljiv, nadahnuo je i pradavne graditelje da svojom vještom rukom od njega stvore mnoge prekrasne bijele gradove na jadranskoj obali, čak i Dvorsko kazalište – Burgtheater u Beču.

Tragovima dinosaura

Na Brijunskom otočju, koje je do prije desetak tisuća godina bilo sastavni dio istarskoga kopna, zbog blage klime i pogodnih zemljopisnih uvjeta, idealno stanište pronašle su istarske trave: morska makovica, divlji krastavac… Svoj tisućljetni raj doživjela je i jedna impresivna maslina,
stara oko 1600 godina.

U mezozoik – kredo parku na rtovima Pogledalo, Ploče, Plješivac i Debela Glava sačuvani su pradavni tragovi velikih guštera, dinosaura, i posjetitelju se može posrećiti da slijedi njihove tragove.

Na Zelenikovcu je nesvakidašnji koloplet zanimljivih geološko-paleontoloških fosila, izumrlih puževa nerinea, kućice raznih oblika i veličina te koštana breča. Uz fosilne ostatke namjernik može uživati i u tragovima antičkih građevina oko kojih se u novije doba dekorativno uklopilo suvremeno ozračje okolnoga prostora.

Brijuni prošloga stoljeća

Brijuni su prepuni različitih bogatih ostataka, starih i prastarih života gdje su se izmjenjivala prapovijesna plemena čiji tragovi ljudskoga djelovanja sežu do trećega tisućljeća pr. Krista. Na njima su tada živjeli neidentificirani ratari, stočari, lovci i ribolovci koji su oružje i oruđe izrađivali od kostiju, pruća i kamena… Za Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću pr. Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima Istra i dobi ime. Njih nasljeđuju Rimljani, a od 6. do 8. st. Bizantinci. Iako su tijekom povijesti najviše bili u rukama Venecije, ipak Brijuni, kakve danas poznajemo, svoj uzlet postižu 1893. i djelo su austrijskoga industrijalca Paula Kuppelwiesera, vlasnika Brijuna, koji je krajem 19. st. kupio…

(…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]