Za Kraljevski grad dan je radostan. Božji dar ušao u Božji hram i napravio čudo. Svjetlo je ispunilo Kninjane i Hrvate radošću i ponosom. Unutarnji prostor crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta proglašen najboljim unutarnjim dizajnom javnog prostora u Europi, a nagradu International Property Awards je 27. listopada u Londonu primio arhitekt Ante Vrban, u pratnji gradonačelnika Knina Nikole Blaževića i bivše gradonačelnice Josipe Rimac.
U sadašnjosti nada budućnosti
Ima li vjere kada se u život umiješa osvajanje, ratno razaranje koje ljude, u ovom slučaju Hrvate iz BiH, pretvori u putnike, izbjeglice? Došli su ožalošćeni, ostavili su stoljetne domove u nadi da će u Kninu naći spas, dom, sretni jer su živu glavu izvukli. Kako žive nakon dva desetljeća, bez nade ili s nadom, sa stanom, poslom, ili bez svega toga? Sanjaju li o povratku u svoju Bosnu? Naviru misli i upiti, dok se divim Kralju Zvonimiru.
Svako putovanje u grad Knin, u Šibensku biskupiju, a Šibensko-kninsku županiju, novi je povratak na nepresušno vrelo prošlosti. To je putovanje i u povijest srednjovjekovne starohrvatske županije, u prijestolnicu hrvatskog kraljevstva za vrijeme Trpimira, Zvonimira i Petra Svačića, u doba snažnih Dinaraca čiji duh k’o Krka izvire u tom okružju i vraća na početke, u 6. st. kad Hrvati doseliše, osvjetljava snagu hrvatske povijesti u zrcalu sadašnjosti i nosi nadu budućnosti.
Knin kroz vrijeme
Knin, obrubljen tokovima Kosovčice, Marčinkovca, Radljevca i Krćića, Orašnice, Bitužnice, kroz Krku, vodi me u svojevrsno putovanje kroz vrijeme. Grad izvanrednog položaja, prirodni spoj i sprega Mediterana i Panonije, iznjedrio je i predodredio Knin u upravno i vojno uporište te političko, kulturno i vjersko sjedište mlade hrvatske kneževine i kraljevstva tek pokrštenih Hrvata, gdje od 11. do 15. stoljeća stoluje i biskup Hrvata, kad Kninska biskupija seže do rijeke Drave. Gradili su crkve i samostane, posebno za Trpimira, u stilu onovremenog kršćanstva, što ih Turci porušiše. Znamo za njih zahvaljujući fra Luji Maruni, ocu hrvatske nacionalne arheologije. Kad je fra Lujo 1892. pronašao romanički zabat oltarne pregrade iz stolne crkve hrvatskog biskupa Svete Marije u Biskupiji, nije ni slutio da će to otkriće postati simbol marijanske vjere i hrvatske svijesti. Uz temelje crkve iz 9. stoljeća u kojoj je pronađen najstariji hrvatski marijanski lik, gdje je zemlja naša sačuvala uspomene naše, a naša Gospa lozu našu, sagrađena je 1938. crkva Gospe Naše. Knin je bio mjesto nastanka starohrvatske umjetnosti, izvor marijanske obnove i nacionalne svijesti.
Gospa Velikog Zavjeta
S Gospom iz Biskupije započela je duhovna obnova Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Hrvati su posvjedočili svoju vjeru, a Gospa Hodočasnica obišla Lijepu našu. Uspostavom Vojnoga ordinarijata u Zagrebu 1997. Gospa Velikoga Zavjeta postala je zaštitnica hrvatskih branitelja i Vojne biskupije. Iz zahvalnosti Bogu i Gospi na daru slobode i neovisne Republike Hrvatske izgrađena je crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, prva na kninskom području nakon 1777. godine. Gvardijan fra Marko Duran obavio je svečano otvorenje, a mons. Ante Ivas posvetio ju je 4. kolovoza 2015. uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja poručivši: Bogorodica, vjerna hrvatska odvjetnica, od 7. st. sačuvala je naše trinaeststoljetne kršćanske i narodne korijene. Crkva je podsjetnik da smo s Bogom u krsnom savezu, i neka bude obećanje i potvrda bolje budućnosti. Budimo odgovorni Bogu i Domovini, obitelji, mladom naraštaju i budućnosti, neka u hrvatskoj državi i društvu zasjaju vrednote koje izgrađuju božanske vrijednosti čovjeka i društva da bi u Domovini ne lutajući po tuđini mogli živjeti u izobilju Božjem i ljudskom.
Da se u Kninu zadovoljno živi i da Hrvatsku ne treba bezglavo napuštati, tvrdi pjesnik Fabijan Lovrić, sin Bosne ponosne, Tuzlak nastanjen u kraljevskom Kninu, pjesmom Dani Božića: Ništa nam ne može oteti vjeru, / nitko nikada zarobit dušu, / On je za život donio mjeru, / a vjetrovi Zemljom neka pušu.
(…)
Cijeli tekst rubrike Reportaža pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.
