Početna stranica » Veća pismenost za bolju budućnost

Veća pismenost za bolju budućnost

2 min

Danas u svijetu još uvijek previše djece nema mogućnost školovanja, a s pandemijom koronavirusa stanje se dodatno pogoršalo, posebno u najsiromašnijim zemljama u kojima nije svima bilo moguće pratiti nastavu na daljinu

Na svijetu je danas 250 milijuna djece koja ne znaju čitati, pisati, ni brojati. Taj se broj zbog pandemije još povećao. Naime, od gotovo 1,6 milijardi učenika čije su škole zatvorili, otprilike njih 463 milijuna, odnosno 30 %, nisu bili u stanju pristupiti nastavi na daljinu. Razlike su prilično značajne u zemljama niskih prihoda poput podsaharske Afrike, gdje gotovo 90 % učenika nema pristup računalu, dok ih 82 % nema kućni Internet. To su samo neki od značajnijih podataka objavljenih na Međunarodni dan pismenosti, koji se obilježava 8. rujna, prenosi Vatikanski radio.

Dan je utemeljio UNESCO, 17. studenog 1965. godine, kako bi podsjetio međunarodnu zajednicu na važnost pismenosti. Situacija je zabrinjavajuća čak i u Italiji, barem što se tiče društveno-gospodarskih uvjeta talijanskih obitelji. Procjenjuje se da u apsolutnom siromaštvu živi više od 1,8 milijuna obitelji, u kojima živi milijun i 260 tisuća djece, koja često imaju velikih problema sa školovanjem, i preranim napuštanjem škole, izvještava Radio Vatikan.

„Škola je zapravo zapreka nejednakostima, obrazovnom siromaštvu svake osobe – objasnila je Samantha Tedesco iz SOS Dječjih sela – škola je mjesto gdje se svako dijete može vidjeti onakvim kakvim doista jest, odnosno osoba koja raste i koja, ukoliko se primjereno podupire, može doprinijeti razvoju društva. Stoga, kad mislimo na povratak u školu, vrlo je važno misliti na sve one koji se ne mogu vratiti u školu ili pak koji ju napuštaju, jer je i fenomen napuštanja škole vrlo ozbiljan i važan. Iz tog razloga, škola treba postati prioritet javnog mišljenja kao i prioritet ulaganja država.”

Prema istraživanju udruge „SOS djeca”, problem obrazovanja usko je povezan s društveno-gospodarskim neprilikama. Naime, općenito su najsiromašnije obitelji one s najnižom naobrazbom. Primjerice, postotak ranog napuštanja sustava obrazovanja i osposobljavanja mladih u dobi od 18 do 24 godine, u Italiji iznosi 14,5 %, u usporedbi s 10,6 % u Europi. U prosjeku, osobe u dobi od 30 do 34 godine koje su završile sveučilišno obrazovanje, u zemljama Europske unije čine 40,7 %, dok Italija zauzima predzadnje mjesto s 27,8 %.

Mladi Talijani manje se specijaliziraju te samim time imaju manje mogućnosti u izboru ranih mjesta koja osiguravaju dovoljan prihod i odgovarajuće osobno zadovoljstvo. Škola je – napomenula je Samantha Tedesco – mjesto na kojem rastu djeca, odrasli ljudi sutrašnjice, oni koji će uzeti naše društvo i svijet u svoje ruke. Stoga, ukoliko nisu pravilno odgojeni u toj dobi, kao odrasli neće moći preuzeti odgovornost u upravljanju sudbinom našeg planeta. To je ono što bismo trebali nastojati razumjeti zato što se ne radi samo o djeci, već se općenito govori o budućnosti svijeta jer će djeca današnjice bili odrasli sutrašnjice, stoji na službenim stranicama Radija Vatikan.