I sama priroda, uostalom, opstoji u raznolikosti i ne može drukčije. Tako se ona u mnogostrukosti očituje i među ljudima kao: rasna, nacionalna, jezična, vjerska, konfesionalna, kulturno-civilizacijska, svjetonazorska… Njezinim uvažavanjem uspostavljaju se kvalitetniji odnosi u društvu i u svijetu. Ali nije rijetkost da je pojedine interesne grupacije pretvore u ideologiju, grubo instrumentaliziraju i uguše njezin izvorni smisao.
Poštivanje raznolikosti
Primjer čudnoga, bolje rečeno lažnoga, zauzimanja za raznolikost, kao općeljudsku činjenicu, jest pothvat njemačkoga trgovačkog lanca Lidl, raširenoga po cijeloj Europi, čiji su dizajneri na omotima prodajnih proizvoda donijeli reklamne fotografije crkava s kojih su izbrisali križeve. U Grčkoj su tako dizajnirali crkvu „Uskrsnuća” iz grada Santorinija s čije su kupole uklonili križ. Objašnjavali su kako time nastoje izbjeći „uporabu vjerskih simbola, jer ne žele isključiti ostala vjerska uvjerenja” budući da su oni „tvrtka koja poštuje raznolikost”. Na negodovanje kupaca, ispričali su se, ali nisu obećali da će išta promijeniti. Lidlovi dizajneri su slično u velikoj robnoj kući u Camporosso u Italiji postavili reklamne plakate s crkvom Sant’Antonio Abate, iz obližnjega mjesta Dolceacqua, kojoj su sa zvonika i pročelja izbrisali križeve! Opet stoga jer tobože poštuju raznolikost.
Grubim falsifikatima Lidl, prezirući razum, uvjerava kako „poštuje raznolikost”, a radi na njezinu brisanju. Nije teško dokučiti da je ta lažna raznolikost utemeljena na pohlepi za profitom u okrilju sablasne ideologije političke korektnosti koja se demonstrira oholim prezirom vlastite kulture, tradicije i povijesti!
Ima i drugih pojava koje direktno udaraju na zdravi razum. U nizozemskom gradu Utrechtu, u Centralnom muzeju, otvorena je 16. prosinca 2018. velika izložba Caravaggiovih slika i slika njegovih učenika pod nazivom „Utrecht, Caravaggio i Europa”. Planirano je da se reprodukcijama, odnosno muralima, dvaju najboljih djela, „Sv. Jeronim u meditaciji” iz samostana u Montserratu kraj Barcelone, i „Polaganje Krista u grob” iz Vatikanskih muzeja, slikara Caravaggia (1571–1610), začetnika baroknoga slikarstva, oglašava i promovira taj veliki kulturni pothvat. No, neočekivano su iskrsnule smetnje. Dva zastupnika Gradskoga vijeća, članovi stranke Denk, turske provenijencije, čuvši za taj plan pismom su se obratili svim članovima Gradskoga vijeća (ukupno ih je 45) i gradonačelniku s upitom je li prihvatljivo da se gradskim novcem financira „umjetnost kršćanskog sadržaja”? U vijeću nisu ni trepnuli. Odmah su, u duhu političke korektnosti, reagirali i promijenili plan: odlučili su oglašavati izložbu bez kršćanskih motiva (izveden je munumentalni mural jednoga od Caravaggiovih učenika). Čak su se ispričali jer da time „nikoga nisu htjeli uvrijediti”, što će reći da djela toga iznimnog slikara, koja su svjetska baština, vrijeđaju neke manjine! Protiv toga bolesnog postupka prosvjedovali su konzervativni zastupnici u vijeću, ali je… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
