Početna stranica » Prve slike Bosne Srebrene

Prve slike Bosne Srebrene

278 pregleda

Umjetnička baština bosanskih franjevaca tek je manjim dijelom sačuvana. Tomu su pridonijele povijesne okolnosti. Koliko je izgubljeno možemo samo naslućivati. Od više desetaka samostana nastalih u srednjem vijeku, sačuvano ih je tijekom povijesti tek nekoliko.

Jedan dio ih je nestao u osvajačkom naletu Osmanlija 1463., a drugi dio u vrijeme austrijsko-turskog rata  (1683. – 1697.), nakon čega su preostala još samo tri: Fojnica, Kreševo i Kraljeva Sutjeska. S nestalim samostanima uništene su ili odnesene i sve kulturne i umjetničke dragocjenosti: likovna djela, liturgijski predmeti, raritetne knjige… Ipak, s obzirom na sve te nepovoljne okolnosti, sačuvan je respektabilan broj djela koja danas tvore likovno nasljeđe Bosne Srebrene.

U zadnjem smo napisu u Svjetlu riječi kratko spomenuli najstariju sliku iz samostana u Kraljevoj Sutjesci Poklonstvo kraljeva – Krist pada pod križem iz XV. stoljeća. Riječ je o dvostrukoj slici sjevernjačkog majstora oslikanoj temperom s obje strane na platnu nalijepljenom na drvu. Nekoć je bila dio gotičkog preklopnog oltara u sutješkoj crkvi. Široj javnosti predstavljena je na velikoj reprezentativnoj izložbi Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1988. u Collegiumu artisticumu, a potom na izložbi istog sadržaja u Zagrebu 1988./89. u Muzejskom prostoru na Jezuitskom trgu (danas „Klovićevi dvori”) s izmijenjenim nazivom Franjevci Bosne i Hercegovine na raskršću kultura i civilizacija. Ona je nezaobilazno djelo franjevačkog i bosanskohercegovačkog likovnog nasljeđa. Istom nasljeđu iz tog vremena pripadaju i četiri slike štajerske škole (oko 1400.) i jedna Lovre Dobričevića, kotorsko-dubrovačkog slikara (1460.), danas u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a u Zagrebu. Tih pet izuzetno vrijednih slika sutješki franjevci su 1871. godine dali đakovačkom biskupu na privremeno čuvanje, ali ih on nikada nije vratio. U Sarajevu nisu bile izložene, ali ih je publika mogla vidjeti na zagrebačkoj izložbi.

Ovdje predstavljamo i jednu mlađu sliku, Svetu Obitelj, nepoznata venecijanskog slikara iz XVI. stoljeća, sada u zbirci franjevačkog samostana na Plehanu. Prije izložbe u Sarajevu i Zagrebu o njoj nije nigdje pisano. Ima neobičnu povijest. Otkrio ju je fra Andrija Zirdum u jednom seoskom kućanstvu u Ivančevu kod Vareša. Prilikom kraćeg boravka s novacima (franjevačkim pripravnicima) 1971. god. obilazio je to mjesto i fotografirao stare kuće, groblja i druge starine. Posjetio je i obiteljsku kuću Zdravka Piljka. Domaćin mu je pokazao jednu staru sliku s temom Svete Obitelji koja se nalazila u dvorišnoj zgradi (kačari). Bila je teško oštećena da ni sam vlasnik nije vjerovao da bi se mogla popraviti. Fra Andrija mu je predložio da je otkupi, ako je za to voljan, kako bi je pokušao spasiti. Zdravko je pristao na to i sliku mu je donio prije povratka u Kr. Sutjesku. Zauzvrat, fra Andrija mu je darovao jednu suvremenu umjetničku sliku. Nakon nekog vremena slika je restaurirana u Zagrebu, a kasnije izložena u samostanskoj galeriji na Plehanu.

Uoči spomenute franjevačke izložbe 1988. sliku smo, uz još neke, odvezli u Split povjesničaru umjetnosti Kruni Prijatelju da kaže svoje mišljenje o autorstvu i vremenu nastanka. Nakon što ju je kratko promotrio, rekao je da je iz XVI. stoljeća i da je rad venecijanskog slikara. Tako je jedna od vrijednih slika starih majstora iz nasljeđa Bosne Srebrene na ovoj izložbi iznova zaživjela.