Franjevci su oduvijek bili poznati po svom kulturnom djelovanju, koje je uključivalo i kolekcionarstvo te brigu o prikupljenim predmetima. Jedan od primjera koji to zorno ilustrira predstavlja numizmatička zbirka Franjevačkog samostana Duha Svetog u Fojnici, čiji se jedan mali dio odnedavno može vidjeti i u stalnom postavu u Muzeju.
Numizmatička zbirka obuhvaća više tisuća primjeraka kovanog i papirnatog novca, koje su fratri prikupljali desetljećima. Najveći dio kolekcije je prikupljen kroz darivanje, tj. poklone koje su ljudi davali samostanu, dok je jedan manji dio sistematski prikupljen s ciljem obogaćivanja zbirke. O tome svjedoči i fra Mijo V. Batinić u knjizi Franjevački samostan u Fojnici od 14. do 20. stoljeća, u kojoj između ostalog opisuje i numizmatičku zbirku. Prvu zbirku je skupio biskup Miletić, no nakon njegove smrti ista je poklonjena 1834. godine ugarskom kralju i narodu u ime bosanske provincije za zahvalnost zbog učinjenih dobročinstava bosanskoj redovničkoj mladeži. Tradiciju prikupljanja numizmatike nastavio je fra Bono Perišić, a čak je i čuveni Ćiro Truhelka jednom prilikom izjavio kako se radi o „najdragocjenijoj zbirci”.
Kovani novci grčkog svijeta
Tijekom rada na stalnim postavama novoga muzeja, kroz 2014. i 2015. godinu, posebno je mjesto zauzeo i stalni postav numizmatike. Osnovni cilj bio je predstaviti selekciju najvrjednijih primjeraka i ukazati na bogatstvo koje franjevci čuvaju. Svaku grupu izloženih primjeraka prate dvojezične legende, sa kratkim opisom, pojašnjenjem, dodatnim fotografijama ili kartama. Kovani novac je izložen u 9 vitrina, a papirnati na jednom podužem zidu.
Izložba je organizirana kronološki, što znači da su prvo izloženi najstariji primjerci.
Riječ je o vrlo zanimljivim novcima grčkog svijeta iz razdoblja zadnja četiri stoljeća prije Krista, od kojih se posebice ističu drahme i tetradrahme Aleksandra Velikog. Posebnu skupinu unutar ove čine grčko-ilirski novci, tj. novci kovani u ilirskim gradovima, ali pod grčkim utjecajem. U sljedeće dvije vitrine su izloženi rimski novci, i to iz oba razdoblja, Republike i Carstva. Veliki dio ove kolekcije čine upravo rimski carski novci, što je selekciju za izložbu uvelike otežalo. Ipak je bilo moguće predstaviti većinu careva kroz novce koje su kovali: denari, asi, antoninijani i drugi. U posebnoj su vitrini predstavljeni novci kasne antike i Bizanta, najvećim dijelom zlatnici, tj. aurei. Slijede srednjovjekovni novci, gdje su posebno izdvojeni novci bosanskih vladara. Uz jedinu repliku u izložbi, četverostruki zlatnik Stjepana Tomaša, predstavljeni su dinari i groši Tvrtka II., Stjepana Tomaša i Stjepana Tomaševića, sa prepoznatljivim grbom dinastije Kotromanić na aversu i frontalnim likom sv. Grgura Nazijanskog, odnosno, sv. Grgura pape na reversu.
Rijedak zlatnik ugarskog kralja
Osim bosanskih srednjovjekovnih novaca, u ovoj su vitrini predstavljeni još i srednjovjekovni novci hrvatsko-ugarskih vladara, kao i srpski i bugarski novci. Dubrovački i mletački novci iz razdoblja od 15. do 18. stoljeća su izloženi u sljedećoj vitrini. Ono što je zajedničko i jednima i drugima jest kontinuitet u istom prikazu, odnosno, dugotrajno prikazivanje sveca zaštitnika na svim nominalama koje su se koristile – sv. Vlaho na dubrovačkom novcu i sv. Marko na mletačkom. Priča o osmanskom novcu započinje sa dva vrijedna zlatnika, koje su kovali sultani Sulejman I. Veličanstveni i Selim II. Pored njih izloženi su novci kasnijih sultana, najvećim dijelom iz 18. i 19. stoljeća. Dio zbirke sa osmanskim novcem također zauzima veliki dio u ukupnom broju primjeraka koje muzej posjeduje. Posljednje dvije vitrine sadrže novac novoga vijeka, tj. razdoblja od 16. do 20. stoljeća. Jedini izuzetak je vrlo rijedak zlatnik ugarskog kralja Matijaša Korvina, s kraja 15. stoljeća. Osim kronološke osnove, ovi su novci predstavljeni i zemljopisno, pri čemu su zastupljene gotovo sve europske zemlje, a na samom kraju i zemlje diljem svijeta.
Papirnati novac se nalazi na zidu koji prati kovanice novijeg razdoblja, a kreće se sa najstarijim primjercima osmanskih kuruša i austrougarskih banknota. I ovaj dio stalnog postava je kronološki i zemljopisno organiziran, tako da su izloženi razni primjerci iz većine europskih zemalja, kao i neki vrlo neobični i egzotični, često doneseni kao rezultat misionarskog djelovanja.
U istoj prostoriji, u zasebnoj vitrini na početku, predstavljeni su skromni arheološki nalazi koje muzej posjeduje. Riječ je o nekoliko predmeta iz razdoblja prapovijesti, antike i srednjeg vijeka, gdje uglavnom dominiraju svakodnevni uporabni predmeti, poput keramike, nošnje i nakita.
