Nacionalnom parku Risnjak, od 2018. povjereni su i jedinstveni prirodni biseri, strogi rezervati Bijele i Samarske stijene, u blizini Mrkopalja, koje zbog svoje jedinstvenosti zaslužuju biti zaštićeni pri UNESCO-u.
Prašuma oko Smrekovca
Nacionalni park Risnjak obuhvaća središnji dio Risnjačkoga sklopa koji se prostire od izvora Kupe do Gornjega Jelenja i od Crnoga Luga do Snježnika. Najviši zapadni i sjeverozapadni dio obuhvaćaju vrhovi masiva Risnjaka i Snježnika, središnji jugoistočni dio obuhvaća krška zaravan, prostor prašume oko Smrekovca, područja Bukovca i Bijelih stijena, koje se protežu prema sjeveru gdje ih presijeca dolina Kupe s vodotocima Krašićevica i Sušica.
Park se proteže od 321 metra nad morem u dolini rijeke Kupe do 1528 metara visine Velikoga Risnjaka i sa Snježnikom predstavlja klimatsku i vegetacijsku granicu između primorja i kopna i prirodni je most Alpa i Dinarida.
U Risnjaku i Snježniku nema velikih izvora, samo nekoliko manjih, Klupice na Smrekovcu i Studenac na Javorovu kalu. Tri trajna izvora na prostoru gorske livade Leska stvaraju potok koji ponire k snažnom izvoru Kupe. Nemoguće je pratiti podzemne tokove, ali očito je da voda s masiva Risnjaka puni vrelo Kupe.
Vražji vrt
Risnjak je dio Dinarskoga spleta, planina raskidana reljefa, bogata krškim uvalama, razlomljenim i strmim stijenama, škrapama, točilima, ponikvama, ponorima… Nad tim prostranstvom, u 18. st. zvanim Vražji vrt, gospoduje hrbat Risnjaka s vrhovima koji se susreću u spletu vrhova viših od 1400. Najviši vrh je Veliki Risnjak s kojega puca pogled prema vrletnim stijenama Maloga Risnjaka s planinarskim domom Josip Schlosser, nazvanim po botaničaru i prvom ravnatelju Parka te na najljepši planinski greben Bijele stijene s golim liticama koje s tornjevima, kupolama, obeliscima, čunjevima visokim i do pedeset metara, međusobno odijeljenim žljebovima i bezdanima, podsjećaju na čudesno djelo ljudskih ruku.
Za uspon od Maloga do Velikoga Risnjaka treba više od pola sata. Za lijepa vremena s vrha Risnjaka pruža se pogled preko krša sve do mora, jugozapadno na Učku i Opatijsko primorje, prema jugu na otoke Lošinj, Cres i Krk. Vide se vrhovi Obručki sklop i Snježnik, a daleko na sjeverozapadu naziru se Alpe s Triglavom. Na jugoistoku pruža se Kapela, Lička Plješevica i Velebit, a na sjeveroistoku pogled dopire sve do Medvednice.
Jezerski izvor i planinski brzaci
U Nacionalni park Risnjak vode tri ulaza: Crni Lug, Razloge i Kupari. Na glavnom ulazu u Bijele Vodice u Crnom Lugu, kraj Delnica, smještenom u krajobrazu zelenih livada među crnogoricom, hvatam stazu koja priča na svim jezicima. Sve je izazovno, uspokojeno, zazelenjeno, vanzemaljsko. Osim kokolanja tetrijeba, kljucanja planinskoga djetlića i lupanja srca, nikakav se zvuk ne čuje.
Udolina ključa. To izvire Kupa iz plavozelenoga jezerskog izvora u podnožju visoke litice Kupičkoga vrha okruženoga vapnenačkim klisurama i zelenom goranskom šumom. Iz Kupeškoga jezera, svoga svjetlucavog izvora, koji je od 1963. zaštićeni spomenik prirode, rijeka je krenula i usjekla se duboko u krševiti prostor Gorskoga kotara.
Iz planina Drgomlja i Borovške gore prima Mirtovički potok Veliku i Malu Belicu. Stotinjak metara od izvora prima vodu s potoka Krašićevica, a s lijeve strane povremenoga toka markantne Sušice, čiji pritoci počinju podno Gerova, skreće prema sjeveru Hrvatske.
Dok rijeka nizvodno otječe, upada u oči da su strane doline različite i da je Kupa krenula umjesto bliskom Jadranu, na suprotnu i daleku stranu, k uviru u rijeku Savu.
Poput ukazanja
Razastrle se preda mnom duboke ljevkaste ponikve, jame ponornice, duboke špilje i ponori, suhe livade i polja u kršu, skrivene i raskrivene stijene što nečujno dišu. Veličanstveni prizor, srce zastaje i preskače ritam. Risnjak prkosno nadvisuje sav taj pred sobom razastrt prostor između kopna i mora. To je to po čemu se planina ističe. Dok sam gledala prema istaknutim vrhovima Snježnika koji je moćno i prkosno spuštao svoje oštre grebene u pitome udoline, poput ukazanja, stajala sam zatečena, s pritiskom u plućima, otvorenih usta.
Ništa mi na ovim osunčanim planinskim vrletima više nije padalo na pamet, osim tišine. Još je jedno nedostajalo, da se odozgo, ponad oblaka, spusti Božja milost, osobno, s onim svojim stvaralačkim prstom.
Čudesna dolina leptira
Risnjak možeš pohoditi u svako doba i uživati u stotinu kilometara planinarske staze. Posjetiš li izvor Kupe po kiši (katkad su prilazi k izvoru poplavljeni i nedostupni), rijeka će te opčiniti svojom tajanstvenošću i maglom što se izdiže iz Kupe. Učinit će ti se da je Kupa proključali vulkan. Želiš li upoznati Park u svoj raskoši, dođi u srpnju i kolovozu kada je sve u Kupskoj dolini u punom cvatu. Obiđi jaruge, šarenu livadu na Lascu, tihu dolinu Leske, na Šeginama, prepunu boja i u svijetu za sebe, čudesnoj dolini leptira, uživaj u igri grundova šumskoga bijelca, preljevalca i još oko 500 vrsta leptira. Obiđi Suhe rječice, Viljsku ponikvu, Mali Risnjak, Smrekovac, Bijele stijene i vidikovac kraj Hajdove hiže.
Odmori pogled na zaravnima koje se prema istoku spuštaju do Leske, Bijele Vodice i Crnoga Luga, poput botaničara Ive Horvata, zaslužnoga za imenovanje NP, koji je istražujući biljke po vrletnim risnjačkim stijenama i dubokim provalijama, kazao: „U divnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama neka živi nesmetano biljni i životinjski svijet, a čovjek neka prolazi njegovim stazama pun poštovanja pred velikom prirodnom cjelinom u koju je zašao.”
Runolist i ris
Na tom malom prostoru dinarskih planina izmjenjuje se četrnaest tipova gorskih šuma uz tridesetak biljnih zajednica. Biljni pokrov Risnjaka vrlo je raznolik. Veći dio Parka pokriva gusta šuma bukve i jele. Osobiti mu je ukras runolist, simbol planine, nažalost ugrožen kao i kušutje uho koje je stradalo od sabirača i divokoza. Tu su sićušna orhideja, crni mrkoglavac ugodna mirisa, stolisnik, alpska pavitina, dvocvjetna žuta ljubica, grozdasta kamenika, obična pasvica. Koliko Božje ljepote i blagodati!
Otkrivam ljekovite trave i planinsko cvijeće, s pokojim u dušu rascvjetanim i raspjevanim prizorima koje priroda u risnjačkoj šumi stoljećima priređuje. Oko vrha Risnjaka, u klekovini bora iznjedrio grm crvenih cvjetova, dlakavi pjenišnik ili rododendron. Sunce se visoko među stijenjem izgubi na nebeskoj stazi te izniknu na neočekivanu mjestu.
Utočište životinja
U Risnjaku navečer možda naiđeš na vuka, jelena, srnu, vepra, divokozu, lisicu, kunu lasicu, puha i druge životinje koje oživljuju veličanstvene risnjačke šume. Nađeš li brlog mrkoga medvjeda ili skrovitoga risa, ubrojit ćeš se u rijetke sretnike, nalaznike tragova najrjeđe i najskrivenije europske zvijeri, strelovitoga i nečujnoga risa, kuma imena Risnjaka, ključnoga za opstanak najveće europske mačke. Nekada je ris u Risnjaku u velikom broju obitavao te nestao pa se vratio. Nazočnost se njegova često previdi.
U blizini Viljinske ponikve, na zaravni kraj Medvjeđih vrata, nešto se miče. Čuju se zvukovi. Nisu to bili ni samotni medo, ni ris ni šumske utvare. Bili su to planinari koji poput mene vole planine.
U šumi Risnjaka mir traže i pronalaze ptice gnjezdarice, šumske letačice, lještarka gluha, sovuljaga buljina, orao zmijar, sivi sokol, troprsti i planinski djetlić, jastreb, mali ćuk, rijetki tetrijeb gluhan, naša najljepša divlja koka, plaha, čvrste građe, jaka kljuna. Šuma skriva i sitne ptice, cariće. U Risnjaku i okolici zabilježeno je 114 vrsta ptica, u Parku se gnijezdi 78 vrsta.
Koracima do neobičnoga jezera
Od tolike Božje divote počinje boljeti. S naporom odvajam oči, pokrenem noge, spuštam se istim putom, koji mi je obuzeo dušu pri usponu, bivajući sve bliže Kupskoj dolini koju je sunce obasjalo svojom šminkom. Koraci niz stijenje, kao koraci niz stare kamene stepenice vode me k neobičnom jezeru gdje izvire Kupa. Stabla, brda i lišće kao da idu za mnom k tom jezeru i izvoru.
U Dolušu u Gorskom kotaru uz žubor rijeke Kupe dogodilo se čudo. Odmaram dušu uz pogled koji poziva na otkrivanje njezina izvora u bajkovitom jezercu na južnom rubu Nacionalnoga parka Risnjak kraj Razloga gdje se Kupa rađa i počinje svoje čudesno životno putovanje. Put je vodio kroz Delnice, Crni Lug, Čabar, Gerovo i Malo Selo te nakon nekoliko kilometara s glavne ceste, desno, kroz šumu, sve dok se na lijepoj zaravnjenoj uzvisini preda mnom ne pojavi i razloži mjesto neobičnoga imena Razloge, nekadašnje odmorište za putnike na prolazu između Rijeke do Čabra. U prošlosti se u selu Razlogama razlagao teret s tovarnih konja, a danas počinje pješačka staza kojom se za pola sata neobičnoga pješačenja izazovnim skalinima spustite do izvora Kupe (313 m), toga posebnog prirodnog kutka. I ti sada uprti torbu, uzmi štap u ruke, pa hajde u duhu sa mnom k izvoru Kupe poput Dragutina Hirca koji je prije više od 120 godina kada je izvor još bio nepoznat i neistražen zapisao: „Ah,kako je u toj samoći liepo i ugodno! Nije to stan ljudske zlobe, podlosti, mržnje, nesloge, nenavisti, već stan mirnih duhova, stan, gdje po priči vile planinkinje svoje kolo vode. Čovjek bi ostavio sviet, da mu je moguće, tu se nastanio, blaženo živio i mirno upokojio.” I sama sam se uvjerila kako se ovaj upokojeni kutak tirkizno zelenoga jezerca iz kojega izvire krška Kupa nije nimalo promijenio od doba kad ga je Hirc ugledao. Možda je sad taj doživljaj još obogaćeniji obilaskom Kupine rodne kuće u Kuparima, Goranske kuće znanja u Razlogama i poučne staze Leska.
Pile i kovačije
Kupa je najduža hrvatska rijeka, izuzetna i raznolika. Ispod čudesnoga izvora, kao prava planinarka brzo se probija između brda šumovitim kanjonom i hrli prema dolini dugačkim brzacima i slapićima. Nakon nekoliko kilometara rijeka se širi, a kanjon proširuje, voda šušti i smiruje zahvaljujući kamenim ustavama koji su u prošlosti vodu skretali na mlin i pokretali vodenice, pilane, pile i kovačije. Vodenice su zamrle, brzacima jure kanui, a mlinovi su preuređeni u restorane.
Granična rijeka postaje na ušću s Čabrankom u Kupu i trećina njezina vodotoka čini granicu sa Slovenijom u kojoj je zovu Kolpa. Uz slovensku i hrvatsku stranu do rijeke Kupe vodi poučno-didaktička Medvjeđa staza, u svrhu očuvanja smeđega medvjeda. Staza je pitoma i dovoljna za jedan dan. Nisam odoljela ni Sloveniji. Cestom kroz Petrine do Kočevja, razastrla se tišina. U Kočevskom Rogu, pod Raspelom tuga, duboke šume i jame čuvaju strašne tajne.
Kupa kupališteBrođana
U gornjem toku i slovenska Lahinja se ulijeva u Kupu. U Brodu na Kupi s desne strane pridružuje se Kupica, a na lijevoj obali je Slovenija.
Kupica je na uvoru u Kupu nanijela mnogo šljunka i stvorila šljunčane sprudove, oblikovala raznolike pješčane mozaike u kamenom dnu koji za niskoga vodostaja izranjaju iz rijeke te se oko korita uz obalu rasprostiru izduljeni otočići, valutice. Osunčane valutice, bjelinom blješte i privlače kupače, a prekrivene smeđim algama u plićaku pod sunčevim odsjajem zlate. Zanimljivi viseći mostovi spajaju obale i državne prostore. Sjetim se one: Čamče, prenesi cijelu Hrvatsku, na onu stranu vode, na teške al svete puteve, poštenja i slobode!
Vrata u Kupsku dolinu
U delničkom kraju, u niskoj i duboko usječenoj Kupi dolina se kao topli klin zabija u hladni Gorski kotar i stvara klimu pogodnu za razvoj jabuka. Nekoć su se gorani bavili šumarstvom i u dolini Kupe obrađivali su se mali usjevi. Danas tek nekoliko tradicionalnih gospodarstava uzgaja voće, povrće. Te rijetke i samotne goranske kuće, od kamena i drveta, obložene šindrom, kulturno su nasljeđe. Jedna od vrjednijih je na poučnoj stazi Leski.
U Kupskoj dolini, kanjonu s malim kotlinskim proširenjima, utisnuli se slikoviti zaselci, Turke, Gašparci i Kuželji, odijeljeni livadama, uživaju blaže zime nego viša goranska naselja. Jedno takvo je prometno i povijesno sjedište Brod na Kupi, vrata u kupsku dolinu, dolinu leptira.
Brod na Kupi, okružen Kupom i Kupicom, diči se crkvom Marije Magdalene i dvorcem Petra Zrinjskoga iz 17. stoljeća, povezan podzemnim hodnikom s obližnjim pećinama i Kupom. Mjesto i rijeka nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, ni rafting umjetnike koji istražuju jezero i love slapove, ni izlet u Čednju, svježa riba u Homeru, kupanje na brzacima i plaža Pritiske kraj Gustoga Laza. Čista, bistra, hladna voda, raj za ribe. U Kupi, Ćurku i Kupici zabranjeno je loviti pastrvu, lipljana, mladice. Kupini pritoci izazov su za ribolovce.
Stari furmani
Posebnost Parka su i Furmanski dani u kolovozu. Oživljena priča starinskoga načina života furmana koji su u prošlosti uz pomoć konja tovarili trupce u šumi, šlajsali, vukli. Furmani, poznati kirjaši iz Crnoga Luga (prve pilane) gostima nude furmanske igre, jahanje i bacanje potkove, uz furmanski ručak, slaninu, kobasicu i krumpir iz žara furmanskoga ognjišta.
Ostavljam srce Gorskoga kotara, Risnjak i čudesno jezero, risnjačke vile i vilenjake, sve stanovnike, stare furmane, bez kojih doživljaj ne bi bio potpun. Ćutim da je šumski duh Risnjaka združen s Kupom, pitoreskni i mitski, zaigranu vilinsko vodeno kolo, sam sebi dovoljan. U tišini uživam u slikama prekrasnoga ozračja, u izlasku sunca na Risnjaku i ljubičastorumenim vrhovima Gorskoga kotara, zamišljam i slutim kako se nekad davno tu stvarao svijet, ali prije pojave čovjeka.
