Zborsko pjevanje, kao što i sam naziv upućuje, govori o tome kako ono podrazumijeva suradnju više lica. Postoji mišljenje kako je čovjek na samom početku, prije nego što je počeo pjevati u zajednici, pjevao sam. Samo po sebi to nas navodi na zaključak da je solo pjevanje prvi a zborsko pjevanje drugi stupanj glazbenoga izražavanja ljudi. U život čovjeka od samih početaka utkan je osjećaj društvenosti, jer čovjek ima potrebu da muzicira i kreira s drugim čovjekom.
Od same pojave u antičkoj Grčkoj a vjerojatno i kod drugih naroda toga doba, zborsko pjevanje je uz solo pjevanje bilo i ostalo jedan od glavnih načina vokalnoga izražavanja. Uz blaga previranja između solo i zborskoga pjevanja u pitanjima koje je bitnije, zborsko pjevanje poseban uspon doživljava od 1250. godine kada je došlo do uspona u razvoju dvoglasnih i troglasnih moteta. Budući da se događa uspon višeglasnoga, odnosno zborskoga pjevanja usporedno s razvojem polifonoga skladateljskog stila i njegovim sjajnim rezultatima, postupno se potiskuje solo pjevanje u drugi plan dok zborsko pjevanje preuzima primarnu poziciju.
Povijest se pobrinula da ne dođe do previranja između ove dvije najljepše vrste muziciranja i primata u umjetničkom izražavanju. Prva opera nastaje 1594. godine, tada imamo pojavu dramske glazbe. Nagla pojava i razvoj ove umjetničke forme izražavanja, solo pjevanje stavlja u prvi plan, međutim ne potiskuje zborsko nego ga čini sastavnim dijelom operske umjetnosti. Tako su se zborsko i solo pjevanje smjenjivali u vodstvu javljajući se u povijesti glazbe kao dvije grane vokalne umjetnosti podjednako važne i neophodne.
U određenim sredinama postoje razni nedostaci glede glazbe u obrazovanju, a tiču se slabih školskih programa zatim nedostatak zastupljenosti instrumenata u školama itd. U ovakvim ali i drugim sredinama jedini vid glazbenoga obrazovanja svodi se na zborsko pjevanje. Kao takvo ono je jedini način sudjelovanja u glazbenoj umjetnosti.
Način doživljavanja zborske glazbe u odnosu na instrumentalnu je sasvim drukčiji. Naime, zborska glazba kod djece stvara osjećajni učinak te tako budi i razvija reproduktivne i stvaralačke sklonosti kod djece i mladih. Stvara i pogodne uvjete za njegovanje estetskih i drugih kulturnih izražavanja kod djece i omladine. Najveći značaj u posredovanju zborske glazbe prema mlađim ali i drugim populacijama ima dirigent. Dirigenti su upravljali zborovima neodređenim kretnjama ruku i prstiju podsjećajući pjevače u kojem pravcu se melodija kreće. Takav način vođenja ansambla zvao se heironomia. Kod starih Grka radilo se o posebnomu udaranju nogama o pod te je na takav način upravljao dirigent ansamblom. U 16. stoljeću a cappella stil Nizozemaca je bio na vrhuncu i tada nailazimo i na prve podatke o obliku dirigentskih pokreta. No ovdje moramo napomenuti što se tiče uputa o dirigentskom poslu, one se svode samo na pravilno dizanje i spuštanje ruku ili prstiju. Prvobitno taktiranje bilo je mehaničko i bez ikakvih promjena u tempu. Pored štapa dirigenti su vodili ansamble i svitkom papira. Od 17. stoljeća pojavljuju se i taktne crte u pjevačkim dionicama i taj način odjeljivanja taktova u menzuralnoj notaciji održan je do danas. U 18. stoljeću u Italiji se radilo samo o kretnjama koje su imale uzlazne i silazne putanje prema načinu gore-dolje. Dirigent je morao biti pjevač i skladatelj, poznavatelj starocrkvenih ljestvica, pravila transpozicije, poznavatelj partitura koje u tadašnje vrijeme nisu imale današnji izgled. Dirigiranje je stvaralačko-psihofizički akt za vrijeme kojega jedno lice, posredstvom svoje volje, temperamenta i profesionalne tehnike, utječe na izvođački aparat, usmjeravajući ga prema svojim koncepcijama, na ostvarenje postavljenoga umjetničkog cilja. Dirigent mora planirati da pored učenja određenih skladbi prelazi određene vježbe vokalne tehnike pazeći na stupanj izobrazbe ljudi s kojima radi. Dirigenti su stručnjaci koji uče druge osnovama vokalne tehnike, osnovnim pojmovima o pjevačkom instrumentu, disanju, impostaciji, pravilnoj ozvučenosti tona kako bi u daljem životu mogli razvijati i kultivirati ovaj način glazbenoga izražavanja.
