Objavljeno:
23. 01. 2020. 10:15

Iz tiska je izašla nova publikacija u izdanju Kulturno-povijesnog instituta Bosne Srebrene u Sarajevu. Riječ je o novoj ediciji pod naslovom Colloquia franciscana, a predviđeno je da u potpunosti bude posvećena proučavanju franjevačke kulturne baštine. Stoga će u ovoj ediciji biti objavljivani tekstovi sa znanstvenih skupova što se održavaju u sklopu manifestacije Dani franjevačke kulturne baštine u Sarajevu, ali će uredništvo primati i druge vrijedne priloge. Prvi svezak ove edicije koji je nedavno objavljen na 710 stranica naslovljen je Zbornik fra Marka Karamatića.

Uredništvo edicije sačinjavaju Mile Babić, Sanja Cvetnić, Dolores Grmača, Marijana Horvat, Marko Karamatić i Ivan Nujić, dok su recenzenti za prvi svezak bile Lada Badurina, Marija Pehar i Lahorka Plejić Poje.

Urednica je ovoga zbornika bila Dolores Grmača, koja je u uvodu istaknula kako je ovaj prvi svezak nove edicije Colloquia franciscana osmišljen kao slavljeničko izdanje u povodu 70. rođendana fra Marka Karamatića, a nastao je na temelju izlaganja s manifestacije Dani franjevačke kulturne baštine u sklopu koje je održan znanstveni skup u profesorovu čast 1. i 2. prosinca 2017. na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. „Sukladno s dobrim običajima obilježavanja važnih obljetnica u životu znanstvenika, sedam stotina stranica Zbornika fra Marka Karamatića simboličan je način iskazivanja poštovanja i zahvalnosti. Povezani s područjima fra Markovih istraživanja, radovi uključuju širok tematski i problemski opseg, zahvaćajući od teoloških tema preko povijesti umjetnosti, književne povijesti i napose franjevačke jezikoslovne i kulturne baštine”, napisala je urednica Grmača.

U skladu s time, prilozi zbornika raspoređeni su u dvije cjeline. Prva cjelina sadrži 11 znanstvenih studija. Zbornik otvara teološki rad Bože Lujića Uloga hebrejskog načina razmišljanja u stvaranju povijesnoga mišljenja. Slijedi tekst Stjepana Duvnjaka Teologija slike II. Nicejskog sabora 787., zatim prilog Ivane Prijatelj Pavičić naslovljen Dvostruka relikvija iz Kraljvee Sutjeske kao nepresušna, izazovna tema za znanstvenike i muzealce, Sanje Cvetnić Slikarski settecento u Bosni rebrenoj: prijedlozi za Francesca Zugna i sljedbenika Pietra Antonija Rotarija te Andree Radošević Egzempli u Divkovićevim Besjedama i glagoljskim Disipulima prema djelu Sermones Discipuli Johannesa Herolta. Sljedeći tekst nastao je u suatorstvu Marijane Horvat i Sanje Perić Gavrančić pod naslovom Funkcionalna raslojenost jezika u Divkovićevim Besjedama. Urednica edicije Dolores Grmača potpisuje prilog Analiza razlika u izdanjima kratke inačice malog Nauka fra Matije Divkovića, a Ivo Pranjković Jezik bosanski aliti ilirički fra Stipana Margitića. Slijede tekstovi O transkripciji Lastrićevih homiletičkih tekstova Ruggera Cattanea, Protesti biskupa fra Alojzija Mišića protiv zločina Petra Jeleča te Pastoralni rad bosanskih franjevaca Ive Markovića.

Druga cjelina zbornika sadrži tri raznolika i važna priloga. Prvi je Mile Babića u kojemu se osvjetljava mnogostrano djelovanje fra Marka Karamatića i donosi njegova bogata bibliografija koja je do trenutka pisanja priloga obuhvaćala 405 naslova. Drugi je prilog radionica Intertekstualne veze: franjevački ljetopisi – Andrić – suvremeni pripovjedači. Teorijski i praktični dijelovi radionice krovno su povezani književnim  korpusom - frnjevačke kronijke iz 18. stoljeća, roman Gloria in excelsis Miljenka Jergovića, opus Josipa Mlakića i Knjiga o krilatom fratru Dragana Pavelića. Zbornik zaključuje svojevrsna monografija Čudna zemlja, čudni ljudi: Bosna i Hercegovina u međunarodnoj karikaturi između 1878. i 1918. koju je priredio Jozo Džambo.

Zaključno je u uvodniku urednica Grmača objasnila kako raspon tematskih preokupacija i metodoloških pristupa u ovom slavljeničkom prvom svesku nove edicije Colloquia franciscana zrcale širinu znanstvenih, kulturnih i pastoralnih interesa fra Marka Karamatića: „Na koncu, pravi sadržaj fra Markova heterogenoga opusa nije samo o povijesti crkve, o povijesti umjetnosti, o teologiji, o franjevačkoj književnoj i umjetničkoj baštini, te o suvremenim i političkim događanjima nego i o važnosti načina na koji su konstruirani entiteti koji nas okružuju, ali i o uvjetovanosti i konstruiranosti naših identiteta. Upravo je u tomu važnost organiziranja Dana franjevačke kulturne baštine i mogućnosti razmjene razmišljanja i ideja koje vode prepoznavanju pravih sadržaja i kulturnih veza. Prvi svezak nove edicije donosi priloge koji predstavljaju nezanemariv doprinos proučavanju franjevačke kulturne riznice i kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, a poticajni su i za daljnja proučavanja jednoga važnoga segmenta naše baštine.”

Naklada edicije nalazi se na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, na adresi Aleja Bosne Srebrene 111. 


Fra Marko Karamatić, ugledni franjevački znanstvenik, profesor, povjesničar i teolog svojim je znanstvenim, nastavnim, kulturnim i pastoralnim djelovanjem višestruko zadužio ne samo matičnu instituciju Franjevačku teologiju u Sarajevu, na kojoj predaje više od četiri desetljeća, nego i provinciju Bosnu Srebrenu te širu znanstvenu i kulturnu zajednicu organiziranjem brojnih znanstvenih skupova i postavljanjem temelja za proučavanje franjevačke kulturne baštine. Jedan od onih koji nikad ne odbija zaduženja i svaki svoj posao napravo savjesno, samozatajno i nenametljivo, fra Marko svojim raznovrsnim stvaralaštvom svjedoči o profesionalnoj odgovornosti intelektualca, profesora i bosanskog franjevca. - Dolores Grmača

Izvor:
Svjetlo riječi