Početna stranica » Život u vrtačama

Život u vrtačama

214 pregleda

Planinu Lebršnik nalazimo sjeveroistočno od Gacka, odnosno istočno od puta koji vodi od Gacka ka Tjentištu. Smještena je južno od Volujka, a s njim je povezana prijevojem iznad sela Vrbice. Pripada lancu Dinarskih planina, a načinjena je od mezozojskih vapnenaca koji se kao slojevite grede dižu do preko 1800 m.

Lebršnik je kao i Maglić i Volujak granična planina. Najvećim dijelom nalazi se u Bosni i Hercegovini, a manjim dijelom u Crnoj Gori. Najviši vrh Lebršnika je Orlovac s 1985 m, a drugi vrh po visini nalazi se kod Viline pećine s 1859 m visine. Međusobno su povezani veoma interesantnim grebenom. S planine se pruža pogled na cijelu Istočnu Hercegovinu, posebno na Gatačku dolinu, a prema sjeveru na vrhove Istočne Bosne, naročito Zelengore. Zbog njezina strateškog položaja, na planini je prije domovinskog rata bio ustrojen vojni objekt koji je služio kao centar veze, a tu su i radio i TV predajnik koji su vidljivi s prijevoja Čemerno.

Oštra planinska klima

Lebršnik ima veoma surovu klimu, o čemu svjedoče podaci iz meteorološke postaje Čemerno. Ona se nalazi ispod same planine, a locirana je na planinskom prijevoju s 1273 m nadmorske visine. Zbog vrlo oštre planinske klime, vegetacija je prilagođena kratkom vegetacijskom periodu od svega 120 dana i zadržava se na većim nadmorskim visinama, gdje se ne osjeti utjecaj Mediterana. Tijekom zime na planini vladaju jako niske temperature te su ekstremni minimumi često ispod -25 °C. Ljeta su zbog cjelodnevne osunčanosti i utjecaja toplih zračnih strujanja iz submediterana jako topla, osobito na južnim i zapadnim padinama. Kako dolazi do sudara submediteranske i kontinentalne klime, planina obiluje padalinama. Ako za analizu koristimo podatke meteorološke postaje na Čemernu, godišnji je prosjek padalina preko 1500 mm. Zimi planina obiluje visokim snijegom, često višim od 2 m. Ovakve klimatske prilike uvjetovale su pojavu specifične vegetacije i vrlo dragocjenih visokoplaninskih pašnjaka s obiljem rijetkih i endemskih biljnih vrsta.

Planina Lebršnik sastoji se od permskih stijena, odnosno mezozojskog vapnenca, dijabaza i malafira. Tijekom zadnje glacijacije bio je zahvaćen ledenjačkim aktivnostima, o čemu svjedoče brojni manji cirkovi i morenski nanosi. Brojne su rasjekline u stijenama, što je jedna od najvažnijih karakteristika krša, i to u vidu manjih kanjona s periodičnim vodotocima koji su relativno slabi, jer voda brzo ponire. Postoje i pećine i špilje, ali one do sada nisu istražene. Kako je u pitanju kraška planina, njeno je podnožje bogato izvorima vode, a najviše ih je u jugozapadnom dijelu, gdje izviru rječice Vrba, Dramešinka i Žanjevica.

Na Vrbi su izgrađene dvije brane. Jedna od dviju brana, koja nosi ime po rječici Vrbi, služi za snabdijevanje termoelektrane vodom, a stara brana Klinje, s poznatim istoimenim jezerom, služi za navodnjavanje Gatačkog polja. Te dvije akumulacije sve više utječu na okoliš. Tijekom zimskog perioda zagrijevaju okolinu, pa je sve manje snijega na tom području, a ljeta su suha i sparna. Na planini postoje i manji izvori koji ne presušuju, ali im voda brzo ponire, a postoji i nekoliko manjih ledenjačkih jezera od kojih je najpoznatije Jagodino jezero. Količine padalina na ovom području i manji broj izvora i vodotoka upućuju na to da padaline koje padnu na ovu planinu podzemnim tokovima i vapnenačkim sifonima otječu ili u sutješki sliv ili u sliv crnogorske rijeke Zete.

Kamene goleti i litice

Čovjek kao privremena boravišta na planini Lebršnik često koristi velike i prostrane vrtače ili dolove, specifičnost ovog reljefa. Tako se zemlja u svim većim vrtačama u davnini obrađivala te su ondje postojali objekti za stanovanje i objekti za smještaj stoke. U nekim od vrtača i danas povremeno žive ljudi, kao na primjer na lokalitetu Viline pećine. Tu se nalazi i poznata vrtača Košara s malim jezerom i velikim siparom iznad njega, a s vrha iznad vrtače pruža se najljepši pogled na planinski masiv Zelengore. Pored pobrojanih, ondje nalazimo i veliki dol Brštevac, gdje ljudi i danas žive i bave se stočarstvom, a poznat je još i Papin dol s planinarskim domom.

Izuzev kamenih goleti i litica, Lebršnik je do granice šumske vegetacije obrastao većinom bukovom šumom. S južne strane planine prema Gatačkom polju nalazimo termofilne šume s hrastovima, koje s pašnjacima i manjim obrađenim poljima čine prirodan mozaik. Sve do 1600 m nad morem nalazimo šume, koje prema vrhovima prelaze u visokoplaninske pašnjake i kamene sipare. Obilje kvalitetnih planinskih pašnjaka pogodovalo je razvoju velikog broja katuna koje su kroz povijest koristili brojni stočari iz Istočne Hercegovine, a neki se i danas koriste. Sami pašnjaci bogati su endemskim vrstama te visokoplaninskim siparom. Među najznačajnijim su vrstama biljaka bedrenica, bresina, osinica, javor gluhač, planinski javor, blagajev likovac, malijev likovac, poljska preslica, kotrljan, glavočika ilirska, mišje uho, planinska somina, tisa, zdravac i sutješko zvonce.

Lebršnik je planina koja je iznimno bogata i faunom, a na njoj nalazimo sve najznačajnije vrste sisavaca koji žive u Bosni i Hercegovini. U pitomijim predjelima nalazimo srne i divlje svinje. Od zvjeradi možemo reći da su najbrojniji vukovi i kune, a u šumskim predjelima po brojnosti slijede medvjedi, lisice i lasice. Divlje mačke nalazimo dosta rijetko, uglavnom bliže naseljima.

Na Lebršniku je također bogata ornitofauna. Na visokim liticama ispod glavnog grebena gnijezde se suri orao i orao krstaš, a u nižim predjelima južnog obronka gospodare sivi sokol i jastreb. U šumama možemo naći više od 100 vrsta ptica. Od njih se preko 50 gnijezdi i živi na planini. Od velikih ptica zanimljive su lještarke koje nalazimo na toplijim mjestima u šumama, kao i jarebice kamenjarke koje nalazimo na svim visokoplaninskim pašnjacima i siparima. Na Lebršniku postoje druge manje životinje koje ovdje zbog ograničenog prostora nisu spomenute.

Prvo umjetno jezero

Klinje jezero prvo je umjetno jezero u BiH, nazvano po toponimu Klini. Površina jezera je 26 hektara, a obujam 1,7 milijuna m³ vode. Vodom se napaja iz rijeka Vrba, Dramešinka i Žanjevica. Brana jezera izgrađena je u vrijeme austrougarske vladavine u BiH. Izgrađena je od kamena i lučnog je oblika, a prva je ove vrste na Balkanu. Gradnja je trajala između 1891. i 1896. Za vezivanje kamenih blokova koji su korišteni za gradnju brane korišten je vulkanski pepeo s Vezuva. Brana je napravljena za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja u sušnim razdobljima godine, a voda iz jezera danas se koristi i za napajanje Gacka vodom.

Granica dva sliva

Čemerno je selo i planinski prijevoj u istočnoj Hercegovini, na jugozapadnom rubu kotline Čemerno, u podnožju planine Lebršnik, a leži na 1293 m nad morem. Sastavni je dio hidrološkog razvođa crnomorskog i jadranskog sliva, te klimatske i fitogeografske granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih s juga. Na Čemernu se od 1892. nalazi poznata meteorološka postaja te fenološka postaja od 1959. godine.