U toku je restauracija povijesnoga dvorca Stadtschloss u središtu Berlina. Bit će korišten kao kulturno središte cijele Njemačke pod imenom Centar Humboldt. Stoga se u posljednje vrijeme već govori o detaljima projekta te se vode rasprave, primjerice, o nužnosti i prihvatljivosti križa na novoizgrađenom zdanju. Za riječ su se javili predsjedavajući Središnjeg savjeta muslimana Aiman Mazyek i evangelički teolog Richard Schröder. U mrežnomu izdanju novine Die Welt suprotstavili su se stavu da će križ na vrhu kupole smetati kulturnim događajima neeuropskih narodnih skupina. Mazyek je pritom naglasio da on kao musliman križ ne vidi kao smetnju. „Križu je mjesto na vrhu kupole dvorca, jer građevina ima povijesnu vezu s kršćanskom simbolikom. Taj kontekst ne smije se prikrivati ili nasilno skloniti”, izjavio je Mazyek i dodao kako ne može zamisliti da bi posjetiteljima iz muslimanskih zemalja mogao smetati križ.
Schröder je pak naglasio da nitko ne bi smio biti cenzor povijesti pri ponovnoj izgradnji ove građevine. „Ako bismo pokušali procijeniti sliku berlinskoga Gradskog dvorca po današnjim politički korektnim kriterijima, ne bi nam mnogo toga ostalo. Ne bi bilo u redu da se križem ophodimo kao sa simbolima zabranjenih organizacija istaknutih na javnim površinama. Jer križ nije zatrovan simbol, iako je bio predmet zlouporabe, kao i sve drugo u svijetu. Osim toga, prilog Europe u svim svjetskim kulturama bez sumnje je obilježen kršćanstvom”, naglasio je političar SDP-a.
Gradski dvorac, prvotno izgrađen u 15. stoljeću i proširivan nadogradnjama, srušen je 1950. godine zbog velikih oštećenja na građevini. Umjesto velebnoga dvorca na tom je mjestu podignuta građevina zvana Dvorac Republike, u kojoj je od 1949. do 1990. zasjedao Parlament Njemačke Demokratske Republike. Dvorac Republike planski je srušen u razdoblju od 2006. do 2008., a od 2013. traje ponovna izgradnja berlinskoga Gradskog dvorca, prema građevinskim planovima iz vremena prije Drugoga svjetskog rata.
