Svake godine oko Uskrsa možemo postaviti pitanje o danima koje je Isus proveo u grobu prije svoga slavnog Uskrsnuća. Od Velikoga petka, kad je raspet i pokopan, do nedjelje. To jesu tri dana, ali tri nepuna dana.
No zašto onda u različitim evanđeoskim izvješćima čitamo različito? Negdje stoji da je Isus uskrsnuo trećega dana, a na drugim mjestima da je uskrsnuo nakon tri dana. Problem nastaje zbog toga što Bibliju čitamo s umom čovjeka iz 21. stoljeća i često ne razumijemo biblijski kontekst.
„Mi smo danas opsjednuti vremenom. A kad je riječ o vremenu, želimo da sve bude precizno do djelića sekunde”, govori Ben Witherington, profesor Novoga zavjeta na postdiplomskom studiju Teološkoga fakulteta Asbury u američkoj saveznoj državi Kentucky. „Različiti smo od svojih predaka koji nisu hodali uokolo s malim sunčanim satovima na svojim zapešćima, niti su razgovarali koristeći minute i sekunde. Jednostavno nisu bili opsjednuti preciznošću kad govorimo o vremenu.” Čak i danas u svijetu postoje mnogi narodi u kojima ljudi nisu baš sasvim opterećeni vremenom, niti im je vrlo važno koliko je točno sati, posebno u manje razvijenim zemljama.
Osim toga, mnogi su navještaji Isusova uskrsnuća različito napisani. Jedni kažu nakon tri dana, drugi kažu trećega dana. U odlomku Matejeva evanđelja (12,40) stoji čak da će, baš kao i Jona u utrobi kitovoj, Krist biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. Ali tada stižemo čak do Uskrsnoga ponedjeljka!
Ali samo ako stvarnost sagledamo u suvremenom pogledu. Zapravo bi izraz „nakon tri dana“ u Novom zavjetu moglo značiti „nakon nekoga vremena“ ili „nakon nekoliko dana“, bez odrednice o stvarnomu broju dana. U Drugoj knjizi ljetopisa stoji kako je kralj Roboam rekao narodu „Za tri dana dođite opet k meni.” (10,5). U nastavku piše kako je narod Roboamu došao trećega dana, upravo jer im kralj bijaše naredio neka se vrate trećega dana (r. 12). Dakle, u ovomu tekstu oba slučaja znače istu stvarnost. Takve odrednice jednostavno ne odgovaraju suvremenim standardima vremena.
Osim toga, kako ističe i profesor biblike na Franjevačkoj teologiji fra Anto Popović, u slučaju vremenskih odrednica treba uzeti u obzir da postoje dva načina računanja vremena – inkluzivno i ekskluzivno. Ako pisac kaže da je Isus uskrsnuo nakon tri dana, onda je to vrlo jednostavno objašnjivo inkluzivnom metodom. Jer u konačni broj dana uključujemo i petak i subotu i nedjelju. A još je lakše razumjeti ako se kaže „trećega dana“. Istovremeno mi danas vrlo često koristimo ekskluzivno računanje, pa kad kažemo da će se nešto dogoditi za tri dana, to znači da treba proći tri puta po 24 sata.
Slično je i s liturgijskim obilježavanjem Uskrsnuća. Crkva slavlje Uskrsa slavi u subotu uvečer, nešto više od jednoga dana od slavlja Isusove muke na veliki petak. „Jedan od ključeva za razumijevanje vremena jest da dopustimo biblijskom piscu da bude precizan u doista važnim stvarima, i ne toliko precizan kad je u pitanju nešto manje važno. Naročito u slučaju Isusova Uskrsnuća. Ovi tekstovi nisu napisani prema našim standardima kad je u pitanju vrijeme”, zaključuje prof. Witherington.
