Procjenjuje se kako svake godine broj hodočasnika koji s namjerom posjete određeno sveto mjesto prelazi brojku od 200 milijuna. Neki hodočasnici hodaju satima kako bi došli u željeno svetište. Drugi pak putuju danima ili mjesecima kako bi ispunili svoj zavjet i došli na željeno hodočasničko mjesto. Tako kršćani hodočaste u Rim, Jeruzalem ili u Španjolsku i svetište svetoga Jakova u Santiagu de Composteli. Židovi hodočaste Zidu plača u Jeruzalem, a muslimani na Arapski poluotok i svetište u Mekki.
Je li netko hodočasnik ili obični turist kojem dolazak u određeno svetište i nije razlog vjerskoga karaktera, teško se može precizno utvrditi. Međutim, organizacija pod nazivom Savez za religiju i opstanak (engl. Alliance of Religions and Conservation), pored koordiniranja mnoštva projekata suradnje između vjera i ekologije, bavi se i prikupljanjem podataka o najposjećenijim hodočasničkim svetištima na svijetu.
Hodočašća Mariji
Tako se jednim od najposjećenijih katoličkih hodočašća smatra posjet Gospi od Guadalupe u grad Meksiko, u istoimenoj srednjoameričkoj državi. Caricu obiju Amerika, kako ju je 2000. godine nazvao papa Ivan Pavao II., svake godine posjeti i do 20 milijuna hodočasnika. Za Meksiko, kao drugu najbrojniju katoličku zemlju na svijetu (nakon Brazila), tolike brojke se otprilike mogu i očekivati. Na drugom mjestu, kako navodi Savez za religiju i opstanak, nalazi se hodočašće Gospinom svetištu u Lourdesu u Francuskoj. Na temelju ukazanja Blažene Djevice Marije siromašnoj četrnaestogodišnjoj djevojci Bernardici Soubirous, Lourdes je danas jedno od najposjećenijih svetišta, s godišnjim posjetom od 8 milijuna hodočasnika. Zanimljivo je spomenuti kako je ovaj gradić s 15 tisuća stanovnika zbog velikoga broja hodočasnika ujedno postao i drugi grad u Francuskoj po broju hotelskih soba, odmah iza Pariza.
Veliki broj hodočasnika posjeti i Gospu u nacionalno svetište Aparecida u Brazilu (6,6 milijuna), zatim poljski grad Częstochowa gdje se nalazi marijansko svetište Jasna Gora koje godišnje posjeti oko 5 milijuna vjernika. Poznato je i hodočašće svetom Franji u Asiz, hodočašće mladih u Taizé, kao i Svjetski dan mladih koji svake godine okupi više od 1,5 milijuna vjernika, odnosno svake druge ili treće godine i do 4 milijuna hodočasnika.
Posebno omiljena destinacija mnogih hodočasnika katoličke vjeroispovijesti je Gospino svetište u Fatimi. Iako se procjena prosječnoga broja hodočasnika ovoga najpoznatijeg 100 godina staroga portugalskog svetišta kreće od 4 do 5 milijuna, zadnji podaci svetišta pokazuju kako je broj hodočasnika u 2016. godini iznosio čak 5,3 milijuna vjernika. U odnosu na godinu prije, to je predstavljalo porast od 23,1 %. Da se uistinu radi o svjetski poznatom svetištu, potvrđuje i podatak kako je 2015. godine od ukupnoga broja hodočasnika njih 62,7 % dolazilo iz drugih zemalja, dok su ostalih 38,3 % činili domaći portugalski hodočasnici. Od stranih hodočasnika najčešći su bili susjedni Španjolci, zatim Talijani, Poljaci i Amerikanci, a u 2016. godini i Ukrajinci koji su s 20 organiziranih posjeta te godine bili iznenađenje. U Fatimu redovito hodočaste i stanovnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i susjednih zemalja. I ove godine mnoge putničke agencije nude aranžmane putovanja u Fatimu. Najčešći termini su u svibnju, rujnu ili listopadu, odnosno mjesecima kada se spomenuto svetište najčešće posjećuje.
Neizostavno je spomenuti i hodočašće u Jeruzalem kao jednu od ključnih točaka kršćanskoga hodočašća te hodočašće u Rim koji je, bez obzira na mjesec u godini, uvijek pun i turista i hodočasnika. Tako je u 2016. godini ukupan broj kršćanskih hodočasnika i sudionika na Papinim audijencijama u Godini milosrđa prelazio brojku od 20 milijuna posjetitelja.
Ostala svjetska svetišta
Od značajnijih hodočašća vjernika drugih religija, ističe se hinduističko hodočasničko središte Sabarimala smješteno u Južnoj Indiji. Broj posjetitelja ovoga svetišta procjenjuje se na 30 milijuna vjernika za vrijeme hodočašća, odnosno 100 milijuna hodočasnika tijekom cijele godine. Grad Mekka je vjerojatno najpoznatije muslimansko svetište s godišnjim posjetom od 3 milijuna hodočasnika – uglavnom muslimana sunita. Međutim, najposjećenije muslimansko svetište nalazi se u iračkom gradu Karbala s godišnjim posjetom do 15 milijuna hodočasnika – uglavnom muslimana šijita. Budisti najčešće hodočaste hramu Nanputuo u Kini (10 milijuna), a židovi u Jeruzalem i Zidu plača, koji godišnje posjeti približno 8 milijuna hodočasnika.
U Bosni i Hercegovini su najpoznatija marijanska svetišta, a sam blagdan Velike Gospe se slavi u čak 150 župa. Najposjećenije hodočasničko svetište je Gospino svetište u Međugorju s godišnjim posjetom oko milijun hodočasnika. Poznatija su hodočašća i Gospi u Olovo, Gospi u Kondžilo, kao i hodočašća svetom Ivi u Podmilačje. U Hrvatskoj se najviše hodočasti u nacionalno svetište Marija Bistrica koje godišnje posjeti do 800 tisuća hodočasnika. Zatim slijede hodočašća u Trsat, Aljmaš te hodočašće Gospi u Sinj koje godišnje posjeti i do 50 tisuća hodočasnika.
Sve spomenute hodočasnike okvirno možemo definirati kao vjernike koji hodom nekoga časte. Zapravo, to su vjernici koji nekome daruju sebe, odaju mu čast, idu mu u susret. To su oni ljudi koji sebe stave u drugi plan i pažnju usmjeravaju prema drugome. Na neki način, to je i svatko od nas kad god pružimo ruku ljudima koji nas okružuju. Jer svaki naš korak je jedno veliko hodočašće kada u njemu vidimo ljepotu susreta.
