Početna stranica » Suočavanje s prošlošću

Suočavanje s prošlošću

128 pregleda

Naša novija povijest konstantno je opterećena različitim viđenjima događaja iz vremena II. svjetskoga rata i poratnoga komunističkog režima. Različitost je određena ideološkim pristupima.

Tijekom gotovo pola stoljeća komunističke vlasti u fokusu su bili događaji i zločini režima NDH, koji se jesu dogodili, ali su ih vladajući uveličavali i falsificirali, a vlastite zločine sustavno zataškavali prisilno nametnutom šutnjom. Mentalnim sljednicima ideologije bivše države ni dan-danas nije prihvatljivo oživljavanje sjećanja i izražavanje pijeteta na bezobzirno ubijene žrtve u neselektivnim komunističkim/partizanskim likvidacijama bez uvida je li netko kriv ili nije. Takva besprimjerna masovna ubojstva trasirala su put stvaranju komunističke diktature koja je s prezirom odbacila ideju moderne demokracije. K tome, pobjednik je pisao povijest sukladno svojim revolucionarnim ciljevima.

Urušavanjem komunističkoga režima 90-ih godina prošloga stoljeća, krenulo se s oživljavanjem sjećanja na smaknute pripadnike poraženih postrojbi i civila završetkom rata – sve redom ubijene bez istrage i suda. O zločinima režima NDH dovoljno se zna i oni su neupitni. Svaka nostalgija za tim režimom je neprihvatljiva usprkos činjenici da se pobjednik necivilizirano ponio prema „narodnim neprijateljima” proglasivši ih sve zločincima.

Za stradalnike Bleiburga i Križnoga puta, uglavnom pripadnike hrvatskih vojnih formacija i civila (starijih osoba, žena i djece), godišnja komemoracija redovito se držala sredinom svibnja na polju nedaleko od Bleiburga u Austriji, gdje se okupljalo između 10 i 20 tisuća hodočasnika. Bleiburg je postao simbolično mjesto sjećanja gdje su engleske vojne vlasti partizanima izručile pripadnike poražene vojske i civile. Najveća stradanja dogodila su se na Križnom putu, tj. na „marševima smrti” od Slovenije do Makedonije. Svima njima se posvećivala liturgijska komemoracija u Bleiburgu.

No, neočekivano je upravitelj biskupije Gurk-Klagenfurt 8. ožujka 2019. priopćio odluku o zabrani liturgijske komemoracije predviđene za 18. svibnja, koju bi kao i dosad predvodio neki hrvatski biskup. U obrazloženju je naglašeno da je misa postala „dio manifestacije koja se politički instrumentalizira” i dio „političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti” te da to šteti „ugledu Katoličke Crkve” u Koruškoj, kojoj bi se, ako se izda dopuštenje, mogla predbaciti „instrumentalizacija jedne mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru”. Čudna odluka, čudno obrazloženje!

Reagiranje na priopćenje

Hrvatska biskupska konferencija „sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u cijelosti ih odbacuje”. Smatra da uskraćivanjem mogućnosti molitve za žrtve ustvari „znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih”. Posebno je naglašeno da tijekom svih proteklih godina, „a napose prošle 2018. godine, euharistijsko slavlje je proticalo dostojanstveno kako i priliči toj najuzvišenijoj molitvi Crkve”.

Istina je da je za ranijih komemoracija bilo pojedinaca s neprimjerenim znakovljem. Oni su, nažalost, bili u ulozi „korisnih idiota” ili pak plaćenih provokatora!

Na drugoj strani, u vrijeme prošlogodišnje komemoracije, nekoliko kilometara dalje u gradu Bleiburgu, priređen je ulični prosvjed protivnikā bleiburškoga okupljanja, koji su organizirale 23 udruge civilnoga društva iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Bila je to prava poslastica za neke medije! Okupilo se, prema policijskim procjenama, stotinjak aktivista – oko četiri po udruzi. Bio je prisutan i aktualni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. On je istina pred kamerama „osudio ubijanja bez sudskog postupka”, ali je dodao: „Ne mogu i neću odati počast onima, tako likvidiranima, koji su – djelujući na strani okupatora kao kvislinzi – ukaljali ruke krvlju nevinih.” I ovaj put se pokazalo: jednom komunist – uvijek komunist, makar preobučen u antifašista! Uskraćuje ispriku za komunistička zlodjela i ne želi se suočiti s tamnom prošlošću režima! (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]