Početna stranica » Stopama Bosne Srebrene

Stopama Bosne Srebrene

137 pregleda

Višestoljetna prisutnost franjevaca u Bosni iznjedrila je mnoštvo kulturnoga i povijesnog nasljeđa u okviru Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ujaci tako bdiju nad doista neprocjenjivom baštinom svojih predaka i nastavljaju franjevačku tradiciju kako bi i dalje bili pratitelji, svjedoci i učitelji svoga naroda

Svaki pojedini od 16 samostana, koliko ih pripada u Bosni Srebrenoj unutar granica Bosne i Hercegovine, jednako i nekoliko eksteritorijalnih samostana, posjeduje veliku povijesnu i kulturnu važnost. Zadivljujući je već i knjižni fond svakoga samostana. A brojni samostani osim knjižnica posjeduju i muzejske zbirke, koje potječu iz minulih stoljeća, zatim vrlo vrijedne umjetnine izložene u samostanskim hodnicima i u privatnim zbirkama pojedinih franjevaca. Pojedine župe, zajedno sa svojim umjetnički do vrhunca dovedenim crkvama, pored svoga vjerskog značaja kao molitvenih središta, imaju zbirke kojih se ne bi zastidio nijednan muzej ili galerija ili muzej.

Da bi se nazrelo što sve Bosna Srebrena baštini, ipak je potrebno malo proputovati Bosnom i osobno posjetiti njezine franjevačke samostane. Predlažemo Vam tako višednevno hodočašće koje možemo nazvati Tragovima Bosne Srebrene. U obilazak možete krenuti iz više smjerova, ovisno o tome iz kojega dijela svijeta dolazite u Bosnu. Kako mnogi ljudi rado svoj ljetni odmor provode na plažama, krenut ćemo tako iz pravca Splita i najprije doći do Livna.

U livanjskomu samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici gordo stoji jedna od najstarijih crkava u Bosni, građena 1859. godine, neposredno uz glavnu cestu prema Kupresu. Samostan posjeduje jedan od bogatijih arhiva i knjižnica, a uz vrijedne donacije umjetničkih djela, prije svega osobnoga dara Gabriela Jurkića, nastala je galerija velike vrijednosti. Ona je stopljena s muzejom koji također djeluje pri samostanu, a čuvao je arheološke iskopine primjerice ranokršćanskih bazilika. Tako je nastala posebna ustanova Franjevački muzej i galerija Gorica, smještena u posebno uređenim prostorijama, čiji će ljubazni djelatnici u suradnji sa svojim vjernim fratrima svojim posjetiteljima rado predstaviti svoje zbirke.

Na putu prema Kupreškoj visoravni cesta se odvaja prema jugu, gdje je smješten samostan Uznesenja BDM u Rami, na Šćitu. Franjevački samostan u Rami, poznato marijansko svetište, nekoć je čuvao čudotvornu sliku Gospe Ramske, koja je pred navalom Osmanlija završila s drugu stranu državne granice, u Hrvatskoj. Otada se ona naziva Gospom Sinjskom. Premda ove zavjetne slike više nema u Rami, postoji snažan običaj da se o svetkovinama u čast Majci Božjoj vjernici okupe na molitvu. Odgovor je to na dugogodišnje progone katoličkoga puka polovicom prošloga stoljeća, s vrhuncem u potapanju plodne doline rijeke Rame umjetnim jezerom. Nekoć na brežuljku, danas na poluotoku, svojim posjetiteljima nudi raznolik sadržaj – od muzeja i galerija do planinarskih i ribarskih izleta. Kuća mira sa svojim smještajnim kapacitetom predstavlja posebnost na samoj granici Bosne s Hercegovinom. Posebnu vrijednost imaju etnografski i prirodoslovni muzej koji su smješteni u starom samostanu iz sredine 19. stoljeća, adaptiranom u muzejski prostor.

Glavna magistralna cesta koja vodi na sjever prolazi uskom dolinom rijeke Vrbas. Otprilike na pola puta od Bugojna do Banje Luke smješten je srednjovjekovni gradić Jajce, u kojemu je 1463. bio ubijen posljednji bosanski kralj. Ostaci slavne kraljevske povijesti i nasljeđe franjevaca i danas se čuvaju u moderno uređenom muzeju pri Franjevačkom samostanu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Samostan i crkva snažno su pogođeni u razaranju Jajca tijekom zadnjega rata, ali su do danas velikim dijelom obnovljeni. Slična je sudbina zadesila i drugu crkvu na obali Vrbasa, zavjetnu crkvu sv. Ive Krstitelja u mjestu Podmilačje nedaleko od Jajca. Ondje se svake godine uz svetkovinu rođenja Ivana Krstitelja okuplja brojni vjernički puk, moleći zagovor Božji u dolini „Bosanskoga Jordana”. U najvećem nemarijanskom svetištu u ovom dijelu Europe restaurirana je srednjovjekovna zavjetna kapela, koja je u zadnjem ratu minirana i srušena, a u njoj se danas ponovno štuje zavjetni kip sv. Ive. Župna crkva i svetište još uvijek nisu do kraja uređeni, no već se nazire ljepota koju će ovaj kompleks imati u budućnosti.

Nešto sjevernije, u Banjoj Luci, drugom najvećem gradu u Bosni i Hercegovini, postoji franjevačka zajednica okupljena oko samostana Presvetoga Trojstva i crkve sv. Ante. Vjernici i njihovi ujaci još uvijek se sjećaju strahota zadnjega rata u kojemu je velik broj stanovnika bio protjeran sa svojih ognjišta, a sakralne građevine porušene. Samostan na Petrićevcu i župe koje pripadaju ovom samostanskom distriktu postale su prognaničke te je povratak, zbog političkoga stanja u ovom dijelu države, uvelike otežan. Ipak, samostan na Petrićevcu ugostio je jednoga od najvećih hodočasnika novije bosanske povijesti – sveti papa Ivan Pavao II. ondje je 2003. godine predvodio misno slavlje i blaženim proglasio Banjoalučanina Ivana Merza. Današnja crkva sv. Ante izgrađena je prema projektu arhitekta Ivana Štrausa.

Dragulji Bosanske Posavine

Tragična sudbina zadesila je još jedan franjevački samostan, na istočnom kraju sjeverne Bosne. Nedaleko od Dervente, u srcu Bosanske Posavine stajao je nekoć neoromanički samostan sv. Marka na Plehanu, koji je svojevremeno bio snažno duhovno i kulturno središte. No nakon protjerivanja Hrvata toga kraja i miniranja crkve, samostana i obiteljskih kuća, povratak je gotovo nemoguć, pa brojni Plehančani svoja stoljetna ognjišta posjećuju samo povremeno. Primjer povratka odavno pokazuju franjevci, koji su na temeljima staroga samostana započeli izgradnju novoga svjetionika vjere. Unatoč financijskim teškoćama, plehanski fratri već su dovršili jedan dio cjelokupnoga projekta. A konačno će u crkvi po završetku izgradnje, uz duhovni sadržaj biti moguće sagledati (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]