Početna stranica » Pogled dostojan Prečiste Djevice

Pogled dostojan Prečiste Djevice

3 min

Taj čudesni kutak koji je pohodila Djevica Marija, odakle se pruža nezaboravni pogled prema jezeru i okolnim brdima, teško je riječima dočarati, ali ipak ću se potruditi i ukratko opisati svetište Gospe od Stijene (Madonna del Sasso)

Toliko je znanih i neznanih marijanskih svetišta razasutih diljem svijeta i svako pojedino plijeni nekim posebnim čarom. U neka od njih krenemo s namjerom jer smo o njima ponešto pročitali ili čuli od drugih. S drugima se pak susretnemo onako iznenada, pomalo nespremni suočiti se s ljepotom krajolika gdje je Majka Marija svila svoje gnijezdo ljubavi u kojem milosnu hranu pronalaze bezbrojne duše hodočasnika gladnih božanske utjehe. Na jedno takvo svetište, na povratku doma, slučajno naiđoh u južnom dijelu Švicarske, točnije u kantonu Ticino povrh grada Locarno, smještenoga na sjevernoj obali jezera Maggiore. Taj čudesni kutak koji je pohodila Djevica Marija, odakle se pruža nezaboravni pogled prema jezeru i okolnim brdima, teško je riječima dočarati, ali ipak ću se potruditi i ukratko opisati svetište Gospe od Stijene (Madonna del Sasso).

Kada se uspnete na sveti brežuljak, kako se službeno naziva stjenovita uzvisina iznad Locarna na kojoj je smješteno ovo svetište, na vrhu ćete pronaći crkvu i samostan braće kapucina. Iznad glavnoga crkvenog ulaza nalazi se freska koja prikazuje redovnika koji ispruženih ruku kleči pred likom Djevice Marije s malenim Isusom u naručju. Malo niže na fasadi na latinskom su napisane riječi: Hic apparuit 1480. Freska zapravo opisuje početak ovoga milosnog mjesta. Naime, redovnik imenom Bartolomej Piatti živio je u franjevačkom samostanu u Locarnu za koji se smatra da ga je utemeljio sam sv. Anto Padovanski. Fra Bartolomej je gajio izrazitu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji neprestano joj se utječući molitvama. Navečer 14. kolovoza 1480., uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, pobožni redovnik se gorljivo molio podno litice u vedroj noći obasjanoj svjetlom zvijezda. Tada su se otvorila nebesa i ukazala mu se Prečista Djevica s Isusom u naručju. Nakon viđenja pao je u ekstazu koja je potrajala sve do jutarnjih sati. Jedan od braće koji ga je zatekao u takvom stanju želio je znati što se dogodilo. Odgovorio mu je kako mu se ukazala Djevica Marija na kamenoj litici iznad samostana.

Ubrzo nakon čudesnoga događaja u vremenu od 1485. do 1487. na litici je izgrađena najprije skromna crkvica posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a zatim i malo samotište za braću pod nazivom Casa del Padre.Budući da se radosna vijest o Marijinu ukazanju brzo proširila na sve strane, crkvica na litici postala je poznato hodočasničko mjesto. Godine 1534. sagrađen je franjevački samostan čija građevina, proširena i transformirana u sljedećim stoljećima, još uvijek postoji. Cijeli kompleks dodatno se razvio 1621. izgradnjom postaja križnoga puta koje strmom uzlaznom stazom vode prema svetištu. Od 1848. ovo svetište je u vlasništvu države, ali je na upravljanje povjereno braći kapucinima. U novije vrijeme, najprije 2006. a zatim i 2009., obavljeni su restauratorski radovi u cijelom svetištu. Svakako je vrijedno posjetiti i 2016. renovirani muzej koji čuva vrijedne dragocjenosti.

Vrijedna umjetnička djela krase ovo svetište. Ponajprije crteži i slike Antonia Ciserija, poznatoga umjetnika iz Ticina, oltarna slika Bijeg u Egipat koju je izradio čuveni milanski slikar arhitekt Bramantino i mnoge druge vrijedne umjetnine. Središnje mjesto u svetištu je drveni kip Gospe od Stijene koji se nalazi iznad glavnoga oltara u crkvi. Izradio ga je 1487., po opisu redovnika kojem se ukazala Djevica Marija, majstor Domenico Merzagora, umjetničkoga imena Santa Maria Maggiore. Zidove crkve kao i druge molitvene prostore na prostoru svetišta ukrašavaju bezbrojni pobožni ex voto natpisi i zahvale Djevici Mariji za uslišane molitve na ovom milosnom mjestu.

Godine 1918. crkva je uzdignuta na čast male bazilike, a 2015. Državno vijeće kantona Ticino pokrenulo je inicijativu da se ovaj sveti brežuljak upiše na Listu svjetske baštine UNESCO-a.