Početna stranica » Napredni, a tako isključivi

Napredni, a tako isključivi

3 min

Središte enciklopedistike bivše države bio je Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu, poznat po brojnim vrsnim enciklopedijskim edicijama. Iz posebna razloga ovdje, ipak, podsjećamo na jednosveščano izdanje Školske knjige Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (1980). Naime nedugo nakon izlaska iz tiska, povučena je iz prodaje.

Sve se to dogodilo zbog jedne tvrdnje o broju stradalnika jasenovačkoga logora, a koja glasi: „Kroz taj logor prošli su deseci tisuća ljudi, od kojih je većina pogubljena u mnogim pokoljima što su ondje provođeni.” Ta je rečenica inkriminirana jer se tada službeno govorilo i pisalo o 700.000 ubijenih. Danas znamo da je ta brojka iz političkih razloga uvećana barem deset puta. Javne sumnje u takve službene tvrdnje su sankcionirane. Vidimo to i u slučaju spomenute Enciklopedije. Ona vjerojatno ne bi bila povučena iz prodaje da je u njoj iznesena brojka od oko milijun ubijenih ljudi. Desetak godina kasnije, kao da je odnekud iz svemira aterirao „znanstvenik” Radomir Bulatović, javnosti je servirao nikad do tada viđen tako „precizan” broj od 1.110.929 ubijenih, uglavnom Srba. I dan-danas se politikantski neodgovorno ponavljaju desetostruko uvećani brojevi, pa to čak čini i „veliki patrijarh” Irinej (2019) prema kojemu „oni najobjektivniji istraživači smatraju da je [broj stradalih] prešao milijun”, razumije se Srba.

Ideološki čuvari slike bivšega režima, instalacijom prisilne šutnje u javnosti, svoju su aktivnost gradili na zatomljivanju poratnih zločina istoga režima, promoviranjem uljepšane, u biti lažne, slike o sebi, s jedne, i višestrukim uvećavanjem zlodjela marionetskoga režima NDH, s druge strane. I danas se na utvrđivanju istine o ratu i poraću nailazi na otpore jer je i nakon dubokih promjena ranije oblikovani mentalitet ostao nepromijenjen. Tijekom četiri i pol desetljeća utjecaj komunističke ideologije na oblikovanje mentaliteta ovdašnjih ljudi, napose privilegiranih u ondašnjem režimu, bio je vrlo velik. On nije nestao urušavanjem 160 km dugoga Berlinskog zida, službeno zvanog „Antifašistički obrambeni zid”, inače u svijetu najglasovitijeg antifašističkog arhitektonskog projekta nakon II. svjetskoga rata. Mentalitet oblikovan i izrastao iz totalitarne ideologije bivšega režima u mnogima i dalje živi. Sebe predstavljaju naprednima, demokratima, borcima za ljudska prava, tolerantnima, uključivima, antifašistima, humanistima, antirasistima, antinacionalistima, nositeljima moderne misli… nasuprot konzervativnima, nazadnima, nacionalistima, klerofašistima… Uvjeravaju nas u takvu sliku o sebi. U stvarnosti se pokazuju suprotno onome što govore. Oni zapravo uopće ne podnose ljude drukčijega svjetonazora. U duhu lenjinističke ideologije u nositeljima drukčijega svjetonazora vide neprijatelje koje treba zaustaviti u javnosti. Istina, nemaju negdašnje moći, oni su zakašnjeli retrogradni revolucionari, ali zato u njima plamti energija virtualnoga nasilja.

Ovdje ćemo napraviti kratak panoramski pogled na ponašanje tzv. progresivnih u javnosti, onih koji se predstavljaju naprednima, ali istodobno pokazuju netolerantnima i isključivima. To je vidljivo na nekim primjerima u kojima se promovira isključivost. Posebice je ilustrativan stav gradonačelnice Siska: „Ne može se biti antifašist prema potrebi, ili si antifašist ili si fašist.” U gradonačelnice nema nijansi: zna se, antifašisti su pravi, ostali su fašisti. Lenjinistička revolucionarna retorika. Kao da smo u 1946. godini. A poznata je činjenica da je praksu te fosilne ideologije, osudio Europski parlament (rujan 2019) i izjednačio je s nacističkom!

Još je drastičniji njezin ideološki drug (Gordan Bičan), bivši saborski zastupnik i kasnije konzultant u SDP-u. U svom komentaru konkretnih javnih političkih osoba, njegov huškački potencijal revolucionarnoga nasilja, makar virtualni, doseže vrh… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]