Početna stranica » Međusobno uvažavanje, sporazumijevanje i suradnja nadbiskupa Stadlera i franjevaca – drugo lice njihovih odnosa

Međusobno uvažavanje, sporazumijevanje i suradnja nadbiskupa Stadlera i franjevaca – drugo lice njihovih odnosa

141 pregleda

Bosanski su franjevci priželjkivali da prvim vrhbosanskim nadbiskupom postane netko iz njihovih redova. toga su bili nezadovoljni imenovanjem na to mjesto dr. Josipa Stadlera, profesora bogoslovlja iz Zagreba. ne bi oni bili zadovoljni ni da je imenovan bilo tko drugi izvan Bosne, a sigurno je da ne bi svi bili zadovoljni ni da je nadbiskupom postao dotadašnji apostolski vikar fra Paškal Vujičić, što su mnogi očekivali i priželjkivali, ili da je imenovan neki od franjevaca koje je predlagao đakovački biskup Strossmayer. Međutim, nepovjerenje i nezadovoljstvo sa Stadlerom bili su uzrokovani i nekim vijestima ili glasinama iz Zagreba koje su govorile o Stadlerovom neraspoloženju i nesklonosti prema bosanskim franjevcima.

Na žalost po bosanske franjevce njihove slutnje i nezadovoljstvo su se kasnije pokazali utemeljenim što se moglo vidjeti iz dosadašnjeg izlaganja i brojnih sporova i neslaganja do kojih je dolazilo između njih i nadbiskupa Stadlera.

Kako je prihvaćen i kako su franjevci u početku gledali na Stadlera

Provincijska je uprava, na čelu s provincijalom fra Nikolom Krilićem, a zatim i fra Ilijom Ćavarovićem, nastojala da se postojeće nezadovoljstvo i nepovjerenje prema Stadleru ne iskažu javno i odmah po njegovu dolasku u Bosnu i na početku njegove službe. Dapače, nastojalo ga se svečano i lijepo dočekati u svakom mjestu kroz koje je do Sarajeva prolazio i o njemu su provincijal i drugi franjevci davali pozitivne izjave i ocjene. Tako je kroničar Provincije o njemu zapisao: „D.nus Dr. Joseph Stadler presbyter Arhidioecesis Zagrabiensis, et professor S. Theologiae fundamentalis in R. Universitate Zagrabiensi, vir profecto pius et doctus, qui inter alia opera, de nobis quoque franciscalibus non modicum meruit, traducento opusculum D.nis Balan, qui titulus: Katolička crkva i Slaveni (…)“.

Bilo je razumljivo da uvođenjem redovite crkvene hijerarhije u Bosnu dolaze i svjetovni svećenici kao dušobrižnici, i provincijal fra Nikola Krilić u okružnici od 1. listopada 1881. piše kako će oni i franjevci tijesnom vezom ljubavi i sloge sijati i sabirati u žitnicu, vodeći računa o našim zaslugama. Isto tako, on u okružnici od 28. siječnja 1882., u kojoj govori o značenju zavođenja redovite crkvene hijerarhije, poziva i potiče franjevce na ispravan odnos prema crkvenoj vlasti i svjetovnim svećenicima te upozorava da nitko ne bi trebao misliti ni govoriti kako nam je slobodno prisvajati sebi tuđa prava ,uplitati se u službu crkvenih poglavara i držati da su drugi svećenici suvišni. O Stadleru se izražava pozitivno pa kaže da je upravu nove crkvene pokrajine preuzeo prelat čije su se ime i pohvale proširile mnogo ranije ovim krajevima. Provincijal u okružnici također naglašava kako se Stadler pohvalno izražava o bosanskim franjevcima, o njihovim djelima, ustrajnosti i vjeri te kako će učiniti sve da provincija raste i cvjeta.

Ovaj članak preuzet je iz knjige „Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler”, autora fra Velimira Blaževića iz 2000. godine. Knjiga je dostupna u prodaji, a detalje potražite na ovoj poveznici. Svoj primjerak poručite putem internetske kupovine ili pozivom na broj telefona +387/33-726-200

O tadašnjem raspoloženju franjevaca prema nadbiskupu Stadleru imamo i svjedočanstvo generala reda fra Bernardina a Portu Romantino koji nakon sudjelovanja na provincijskom kapitulu u Fojnici u svom pismu od 6. kolovoza 1882. godine piše Stadleru: „Utješno je za mene da mogu potvrditi Vašoj poštovanoj Preuzvišenosti da nisam mogao ni kod koga (od bosanskih franjevaca – op. m.) primijetiti neprijateljski duh prema Vašoj osobi niti prema Vašem dostojanstvu.“ A u provinciji 10. kolovoza 1882. general navodi nedostatke koje provođenje istinskog franjevačkog života te na koncu skreće pozornost kako se trebaju odnositi prema nadbiskupu Stadleru čiju pobožnost i učenost posebno ističe. On piše: „Preuzvišenom i poštovanom nadbiskupu vrhbosanskom, kojega veoma odlikuju pobožnost i učenost, iskazujte puno poštovanje, kako dolikuje, a u onome što se odnosi na dušobrižništvo potpunu poslušnost.“ Isto tako napominje kako treba iskazivati ljubav i surađivati sa svjetovnim svećenicima.

Kakav je Stadler bio u očima provincijala fra Ante Ćurića i kakav bi trebao biti odnos franjevaca prema njemu vidi se i iz provincijalove okružnice od 1. studenoga 1885. u kojoj kaže: „Kako Vam je dobro poznato, brižljivi i pridobri pastir naš Nadbiskup izdao je poziv na Dekane (radilo se o dopisu od 18. rujna 1885., da župnici preko Ordinarijata upute Zemaljskoj vladi molbu da se odredi koliko bi svaki vjernik trebao godišnje doprinositi svome župniku za uzdržavanje – op. m.). Taj poziv Našega Nadpastira iz najbolje i najplemenitije namjere proizašao je, te je jasni dokaz njegove otčinske brižljivosti za svoje svećenstvo.“ A u okružnici upućenoj provinciji 10. travnja 1886. provincijal potiče braću na istinski redovnički život i poziva ih da se zdušno predaju dušobrižničkom radu i da s puno poštovanja izvršavaju zapovijedi i odredbe o dušobrižništvu veoma gorljivog i presvijetlog (zelosissimi et praeclarissimi) nadbiskupa Stadlera i predobrog i dičnog (optimi et egregii) biskupa (banjolučkog – prim. m.) Markovića, te da također poučavaju narod kako treba poštivati, cijeniti i ljubiti svoje biskupe, pristajati uz njih, ispunjavati njihove odluke i za njih se Bogu moliti. (…)


Cjelovitu knjigu „Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler”, autora fra Velimira Blaževića iz 2000. godine možete poručiti pozivom na broj telefona +387/33-726-200. Više detalja potražite na ovoj poveznici.