Kroz povijest kršćanske umjetnosti karakteristična je upotreba simbola – ikonografskog preslikavanja riječi u sliku, koji su se prilagođavali društveno-kulturnim prilikama i likovnom izričaju pojedinih povijesno-stilskih epoha. Govor simbola primjenjivao se i u ranokršćanskom razdoblju, kada su njima kršćani prenosili poruke koje su bile nerazumljive pripadnicima drugih vjerovanja. Zbog učestalih progona sljedbenici kršćanskog nauka su kroz određenu simboliku u umjetnosti iskazivali štovanje prema Kristovom učenju. Ranokršćanski simboli poznati su u katakombnom zidnom slikarstvu od 2. stoljeća. Simbolima su se prenosile poruke na jedinstven način, redovito je to reduciran likovni rječnik koji sadrži temeljne poruke kršćanstva i Kristova nauka. Stoga su ranokršćanski simboli pretežno vezani za Krista. Temeljni grafički simbol kršćanstva je križ u kojem su sabrane sve temeljne dogme kršćanstva.
Temeljni grafički simbol kršćanstva je križ u kojem su sabrane sve temeljne dogme kršćanstva. Oblik križa prikazan je i u tlocrtima brojnih bazilika i crkava. Kristov monogram, krizmon, ili abrevijatura Kristovog imena također je čest simbol ranog kršćanstva.
Oblik križa prikazan je i u tlocrtima brojnih bazilika i crkava. Kristov monogram, krizmon, ili abrevijatura Kristovog imena također je čest simbol ranog kršćanstva. U to vrijeme Krist se često prikazuje i kao janje, odnosno kao Janje Božje (Agnus Dei). Česti, zoomorfni, simboli su i prikaz jelena – simbol duše prema Psalmu 42, te paunovi i golubovi, a zoomorfni su i simboli 4 evanđelista – tetramorf. Čest je likovni prikaz Krista kao Dobrog pastira, koji je likovno posuđen iz helenističke ikonografije. Mnogo je prikaza i simbola koji su se koristili da bi se na diskretan ali prepoznatljiv način ukazalo na štovanje kršćanstva i vjeru u Krista.
Prije nego što je otpočelo organizirano i slobodno propovijedanje kršćanskog nauka, od Milanskog edikta, sljedbenici kršćanskog učenja bili su prisutni i na našem području o čemu svjedoče i neke kasnoantičke građevine u funkciji oratorija kao i neki prikazi na mozaicima ili freskama koji nose kršćansku poruku.
Riba i dobri pastir
Upravo većina prikaza sa kršćanskom simbolikom sa bosanskohercegovačkih lokaliteta je poznata iz mozaika – najraširenije grane rimske dekorativne umjetnosti. Mozaici koji su krasili podove antičkih građevina nastajali su u razdoblju od 2. do kraja 4. stoljeća, a neki od njih su ukrašeni starokršćanskim simbolima i motivima. Tako jedan od najstarijih mozaika u BiH leži na podu jedne prostorije antičke vile u Višićima kod Čapljine koji sadrži motiv starokršćanske umjetnosti – prikaz ribe – jedan od najrasprostranjenijih i najprepoznatljivijih simbola kršćanstva.
Riba je simbol duše što proizilazi iz metafore”Krist kao ribar duša”, a ima i značenje Kristova čudesnog ribolova s apostolima. Prikaz ribe je i svojevrstan kriptogram u kojem je uz ime Božje sadržana i temeljna kršćanska dogma. Riječ riba (ikhthýs) na starogrčkom jeziku sadrži inicijale imena Isusa Krista – Iēsous Christos, Theou Yios, Sōtēr – Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj. Tako riba u starokršćanskoj simbolici ima važno i višestruko značenje.
Kako su ranokršćanski simboli proizilazili iz antičkog svijeta, nerijetki su primjeri i mitoloških scena koje su u nešto drugačijoj formi nosile kršćansku poruku. Jedan od najčešćih primjera je prikaz Orfeja – u grčkoj mitologiji najpoznatiji mitski pjevač, svirač, i pjesnik, često prikazivan u prirodnom ambijentu i društvu raznih životinja kojeg su prvi kršćani rado koristili za prikaz Krista. Ovakav primjer potječe sa mozaika unutar jedne od najreprezentativnijih rimskih vila na području BiH, u Paniku kod Bileće. Vlasnici ovog imanja su vjerojatno pripadali kršćanskoj zajednici s obzirom da se u prikazu Orfeja na njegovom rukavu nalaze tri križa, a cjelokupni mozaik je smješten u prostoriju u oblku križa. Tako mitološka predstava Orfeja simbolizira Krista koji se tijekom 2. i 3. stoljeća prikazuje kao Dobri pastir. Ovaj reprezentativni primjerak mozaične umjetnosti iz 3. stoljeća sadrži i kriptokršćanski karakter kroz vrlo rijedak prikaz na našem području, a koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH.
