Nova zgrada muzeja u Kreševu službeno je otvorena 14. kolovoza 2021. godine. Sami radovi ovoga tek dovršenoga muzeja započeli su 2010. godine. Prostorije koje nisu bile uvjetne za pokazivanje svega blaga koje su fratri uspjeli skupiti tijekom povijesti zahtijevale su gradnju nove zgrade. Muzejske zbirke smještene su na tri etaže. U potkrovlju se nalazi sakralna zbirka. Na drugom katu nalazi se etnografska zbirka s predmetima koje je ondašnji puk kreševskoga kraja koristio, tu je smještena i narodna nošnja i predmeti koje su kreševski kovači izrađivali. U prizemlju se nalazi arheološka zbirka, numizmatska zbirka, zbirka ruda i minerala te maketa jedne kovačije. Prvi muzejski eksponati u novu zgradu uneseni su 2016. godine.
Bogatstvo ruda i eksponata kojima je obilježen kreševski kraj posebnost su ovoga muzeja. Uz zbirku ruda i minerala, muzej posjeduje sakralnu postavku, etnografsku zbirku, arheološku zbirku iz pretpovijesnoga i antičkoga doba, kao i numizmatičku zbirku od 99 novčića. Muzejska postavka o kovanju prikazuje kompletnu kovačku radionicu. Izloženi su alati i proizvodi stolarskoga, postolarskoga, krojačkoga, tkalačkoga i opančarskoga obrta, kao i zbirka ručnih radova.
Pored muzeja važno je spomenuti samostansku riznicu. Sakralni dio riznice sadrži kaleže, misnice, monstrance, kadionice i svijećnjake koji su pretežno rađeni u srebru i vrlo često s pozlatom. Iz 15. stoljeća potječu jedan kalež i kasnogotički pacifikal, rađeni u srebru s pozlatom, dok je kasnogotička srebrna kadionica iz druge polovice 15. ili početka 16. stoljeća. U samostanskoj riznici nalaze se predmeti trojice domaćih majstora: srebrni svijećnjaci Lovre Pavlovića iz 1693. i Ivana Duića iz 1779. godine te filigranski kalež zlatara Vilića iz 1761. god. Od tekstilnih predmeta u riznici se nalazi nekoliko kazula iz 17. i 18. st. talijanskoga i francuskoga podrijetla, jedan francuski plašt, izrađen nekad između 1715. i 1735. godine, kapa hrvatica.
Samostanska riznica također posjeduje stare rječnike, medicinske knjige, ljekaruše te jednu od dvije sačuvane knjige u svijetu – „De remetallica”. Posebno je važno spomenuti spomen-sobu fra Grge Martića, bosanskoga franjevca rodom iz Hercegovine koji je najveći dio svoga života proveo u Kreševu. Fra Grgo je poznat kao književnik, pjesnik, političar, fratar koji se posebno zalagao za školstvo u BiH. Imao je dosta utjecajnih prijatelja tako da se u njegovoj sobi može pronaći namještaj Omer-paše Latasa, sablja koju mu je poklonio Josip ban Jelačić, ali i njegovi rukopisi koje su fratri sačuvali.