Fra Mijo Vjenceslav Batinić bio je istaknuti bosanski franjevac, povjesničar i pisac koji je ostavio dubok trag u proučavanju crkvene povijesti Bosne i Hercegovine, a posebno franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Uskoro se navršava 180. obljetnica njegova rođenja u Fojnici 1846. godine što je ujedno i povod da se sjetimo lika i djela ovoga zaslužnog bosanskog franjevca.
Kako je rano ostao bez oca, majka ga je, suočena s teškim životnim uvjetima, povjerila na skrb fra Miji Kutleši, ondašnjem kupreškom župniku koji je preuzeo brigu o njemu omogućivši mu osnovno obrazovanje i humaniora koje je završio u Gorici kod Livna. Godine 1862. stupio je u novicijat u fojničkom samostanu. Filozofsko-teološki studij započeo je u Bosni, nastavio u Italiji, a završio u Đakovu, gdje je zaređen za svećenika 1869. godine.
Obavljao je različite službe u Provinciji: bio je kapelan u Fojnici, Trešćanima i Bugojnu, učitelj osnovne i latinske škole u Fojnici, župnik u Bugojnu, Uskoplju, Brestovskom, gvardijan i učitelj novaka u Fojnici, tajnik provincijalima fra Nikoli Kriliću i fra Boni Milišiću. Postao je i definitor Bosne Srebrene, a nakon toga i generalni definitor Franjevačkoga reda u Rimu gdje je revno i s velikom ljubavlju istraživao rimske arhive što će mu itekako pomoći u pisanju njegovih povijesnih djela.
Fra Mijo je uživao velik ugled i unutar i izvan same Provincije Bosne Srebrene zbog svoga revnog redovničkog, svećeničkog i prosvjetno-kulturnog rada. Samostan Fojnica mu duguje veliku zahvalnost jer je 1883. g. započeo uređivati samostansku knjižnicu, a sljedeće godine se stavio na izdavanje glasila Bosna Srebrena.
Tijekom početnoga školovanja pa sve do kraja formalnoga obrazovanja fra Mijo se isticao od drugih vršnjaka poznavanjem povijesti i latinskoga jezika. Fra Mijo je bio strastveni istraživač povijesti, posebno crkvene povijesti Bosne i Hercegovine te djelovanja franjevaca na ovom području. Tijekom boravka u Rimu istraživao je arhive, što je rezultiralo brojnim historiografskim djelima. Spomenut ćemo samo najvažnije:
- Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, I–III, Zagreb, 1881–1887. ). Ova vrlo vrijedna knjiga predstavlja prvo cjelovito djelo o povijesti bosanskih franjevaca.
- Životopis fra Augustina Miletića, biskupa daulijskoga i namjesnika apostolskoga u Bosni i Hercegovini, Zagreb, 1883.
- Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.–XX., Zagreb, 1913.
- Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti, Zagreb, 1885.
- Der Einfluss der Franziskaner auf die politischen Angelegenheiten in Bosnien, Beč, 1889.
Fra Mijo je svojim stručnim člancima surađivao i u periodičnim publikacijama: Vienac, Glasnik bosanskih i hercegovačkih franjevaca, Franjevački glasnik, Srce Isusovo, Vrhbosna, Serafinski perivoj, Naša misao itd. U svima njima je čitateljskoj publici donosio dotad nepoznate podatke i događaje iz naše crkvene i narodne povijesti i ljudi su s velikim zanimanjem pratili i čitali njegove članke. Batinićev historiografski pristup bio je pragmatičan, nekad i apologetski, s naglaskom na kronološki prikaz događaja. Njegova su djela, temeljena na opsežnom arhivskom materijalu nezaobilazna za proučavanje povijesti bosanskih franjevaca i crkvenih prilika u Bosni i Hercegovini. Fra Mijo je bio poznat po asketskom načinu života i visokim moralnim vrijednostima. Njegov rad ostavio je dubok trag u historiografiji Bosne i Hercegovine, a njegovi učenici, poput dr. fra Julijana Jelenića, nastavili su njegovim stopama. Preminuo je 26. kolovoza 1921. godine u Fojnici.
