Prije nekoliko godina u Finskoj, djelatnici vrtića su „postavili travnjak, posadili šumsko raslinje (kao što su patuljasti vrijesak i borovnice) i dopustili djeci da se brinu o posađenim biljkama” i dogodilo se nešto fascinantno: mikrobi na dječjoj koži i u njihovom probavnom traktu su u vrlo kratkom vremenskom razdoblju postali zdraviji, prenosi Aleteia.
O ovoj studiji je izvještavao Science Alert koji je pojasnio kako je studija uspoređivala mikrobe iz okoliša pronađene u dvorištima 10 različitih gradskih vrtića koji su brinuli o ukupno 75 djece u dobi od tri do pet godina. Neki od tih vrtića sadržavali su standardna urbana dvorišta s betonom i šljunkom, četiri su vrtića svoja dvorišta obnovila travom i niskim raslinjem, dok su ostali svakodnevno vodili djecu u prirodu. Studija se provodila 28 dana, a djeca su dobila priliku pet puta tjedno igrati se u sređenim dvorištima.
Nakon 28 dana, kod djece u „ozelenjenim” vrtićima pokazalo se povećanje T-stanica i drugih važnih imunoloških markera u krvi u usporedbi s djecom iz urbanih sredina koja su vrijeme igre provodila na pločniku, šljunku i pločicama s malo ili nimalo zelenila. Aki Sinkkonen, istraživač koji je vodio studiju zaključio je: „Ovo podupire pretpostavku da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sustavu, poput autoimunih bolesti i alergija.”
Dok su prethodna istraživanja ukazivala na vezu između zelenih površina i zdravog imuniteta, ovaj eksperiment u Finskoj „bio je prvi koji je eksplicitno manipulirao djetetovom urbanom okolinom i zatim testirao promjene u njihovom mikrobiomu i, zauzvrat, djetetovom imunološkom sustavu.”
Dakle, ako odgajate dijete u urbanom području, trebate li se osjećati beznadno?
Ne. Kako je objasnila znanstvenica za okoliš Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju (gdje je istraživanje objavljeno), studija je također otkrila da je „crijevna mikrobiota djece koja su boravila u ozelenjenom prostoru slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno borave u šumi.”
Ovo znači da se djeca ne moraju nužno stvarno igrati u šumi ili na selu da bi se pozitivno utjecalo na njihov imunitet jer „ozelenjavanje” prostora u kojima djeca provode vrijeme, bez obzira gdje se ti prostori nalaze, već pozitivno utječe na njihovo zdravlje.
Ova studija potvrđuje takozvanu „hipotezu bioraznolikosti” – teoriju po kojoj okoliš bogat raznolikošću živih organizama pozitivno utječe na naš imunitet. Ako je to točno, okoliš u kojem nedostaje bioraznolikosti, poput mnogih urbanih područja, mogao bi biti djelomično odgovoran za porast bolesti povezanih s imunološkim sustavom. Dakle, ako želite izgraditi jači imunitet, posebno kod svoje djece, obratite pozornost na to koliko vremena provode na zelenim površinama. Vodite ih češće u prirodu i zalažite se za zelene površine u središtima gradova, posebice tamo gdje djeca provode puno vremena.
