Početna stranica » Duh isključivosti

Duh isključivosti

120 pregleda

Nemali je broj onih koji se na riječima izdaju za zagovornike uvažavanja različitih mišljenja i ljudi različite nacionalne, vjerske, kulturne pripadnosti i svjetonazora. A u stvarnom susretu s drugačijim predstave onaj svoj pravi karakter, otkriju skrivano lice i, konačno, pokažu svoj duh isključivosti.

Istina je sve više nelagodan kamen spoticanja u pogledima na mučna zbivanja u nedavnoj prošlosti. Uljepšana laž daleko bolje kotira, ona je pravi kamen zaglavni političke korektnosti. Izjednačavanje agresora i žrtve, raspodjela krivnje – u stilu svi su oni isti, sve je češći model ponašanja političkih dužnosnika i raznih mirotvoraca u tobožnjoj ulozi stvaranja i očuvanja mira u poratnom vremenu.

Nepodnošljivost istine

Poznato je da je nacionalno homogen srpski entitet u BiH nastao nesmiljenim progonom i ubojstvima Hrvata i Bošnjaka i uništavanjem njihove imovine. Još je itekako živo sjećanje kod svih koji su to proživjeli. Međutim, otvoren govor o tome je nepoželjan, smatra ga se čak neprijateljskim činom. To ponajbolje pokazuju reakcije na eksplicitne izjave u istupima banjalučkog biskupa Franje Komarice. Na konferenciji za novinare u Banjoj Luci (17. 5. 2016) na upit zašto je baš on predvodio komemoraciju za žrtve partizanskog zločina u Bleiburgu, odgovorio je da je želio poručiti, da se Bleiburg zapravo dogodio u Banjoj Luci: „Gdje su Banjalučani, zašto su oni pobijeni, zašto je njima oduzeto pravo na identitet? Nemaju pravo na svoje rodno mjesto. To je Bleiburg za mene…“

Očekivano ta je izjava doživljena kao teška uvreda entitetske političke elite. Izazvala je burne reakcije sa strane srpskih političara i njihovih medija. Osobito se pogođenim osjetio entitetski predsjednik Milorad Dodik. Oštro je napao biskupa u otvorenom pismu. Istodobno su krenuli orkestrirani napadi čelnika srpskih stranaka i gradonačelnika Banje Luke. Iz partije entitetskog predsjednika čak su tražili da se biskup ispriča, jer je „povrijedio najtananije osjećaje“ Srba, a ne isključuju i „mogućnost zakonskog postupanja zbog širenja netolerancije i mržnje“. U hajku su se orkestrirano uključili entitetski tiskani i elektronički mediji.

U toj zaglušno bučnoj hajci na biskupovu stranu su stali tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade T. Karamarko, bošnjački potpredsjednik srpskog entiteta R. Salkić, vrhovno vodstvo Islamske zajednice u BiH, ali ne i čelnik HDZ-a i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je izjavio da se „svatko treba baviti svojim poslom“, te se distancirao od tog slučaja. On s Dodikom, uz političke veze, gaji i…

(…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.