Početna stranica » Bosanske magle

Bosanske magle

123 pregleda

U listopadu 2018. održani su parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini na kojima je izabrano i tročlano Predsjedništvo, po jedan iz svakoga od triju konstitutivnih naroda: bošnjačkoga, hrvatskoga i srpskoga.

Već ta činjenica tročlanosti političkoga vrha države je iznimna. Ta je država iskovana okvirnim mirovnim sporazumom u američkoj vojnoj bazi u Daytonu 1995. godine. Time je zaustavljen rat, što nije mala stvar, ali je stvorena trajno invalidna država, između ostaloga, i podjelom na dva entiteta. Njezina invalidnost pokazala se i na zadnjim parlamentarnim izborima.

 

Predizborne kampanje

Za hrvatskoga člana Predsjedništva natjecalo se pet kandidata: Dragan Čović (HDZ BiH), Diana Zelenika (HDZ 1990), Boriša Falatar (Naša stranka), Jerko Ivanković-Lijanović (Narodna stranka Radom za boljitak), Željko Komšić (Demokratska fronta). Svi su kandidati sudjelovali u više ili manje intenzivnoj kampanji pridobivanja birača. Dragan Čović je u tome prednjačio jer je kao aktualni član Predsjedništva i predsjednik stranke imao daleko najbolje pretpostavke u organizacijskom smislu kampanje. Dobivao je potporu na svim stranama i od Crkve i od hrvatskih društvenih institucija, političara iz Republike Hrvatske, pojedinih sportskih i kulturnih djelatnika… Pohodio je općine s hrvatskim stanovništvom, viđen je u mnogim župama, samostanima, susretao se s predstavnicima Crkve od samoga vrha pa do nižih razina. Zapise o tome mogli smo vidjeti u elektroničkim i tiskanim medijima, kao i fotografije s takvih druženja korištene u promidžbene svrhe. Predstavnike Crkve rijetko se viđalo u susretima s hrvatskim kandidatima iz drugih stranaka tako da su, svjesno ili nesvjesno, uglavnom sudjelovali u promidžbi kandidata jedne stranke što je dakako protivno dobrim običajima da se službeni ljudi Crkve u javnosti stranački ne opredjeljuju, iako imaju puno pravo, kao i drugi građani, tajnim glasovanjem odlučiti se za onoga koga smatraju najprikladnijim. I na ovim izborima pokazalo se da su mnogima  iz kleričkih krugova daleki ti dobri običaji, koji se zapravo temelje na evanđelju, što znači da se navjestitelji Božje riječi obraćaju svima bez razlike, a ne tek pripadnicima ove ili one stranke!

Usprkos toj neravnopravnosti u startu, kandidatkinja HDZ-a 1990 dobila je zapažen broj glasova, pa i kandidat Naše stranke, što je barem simboličan znak za stvaranje kulture političkoga pluralizma u biračkom tijelu najmalobrojnijega konstitutivnog naroda u BiH. Teško je gledati uvijek ista lica političke vrhuške od kojih često narod nije imao nikakve koristi. No, kao prepreka profiliranju takvoga pluralizma, kao odvaljena kamena gromada na putu, stajao je (i stoji) Željko Komšić, poseban slučaj ove čudne zemlje.

Pobjednička retorika

Komšić je kandidat Demokratske fronte, stranke lijeve orijentacije i građanske opcije, ma što to značilo. Njegova je kampanja imala specifičan karakter. Njemu je, ne nudeći ništa osobito u svom programu, osim što je uzvikivao da je za građansku BiH (protivno Ustavu), glavni naglasak u kampanji bio plašiti svoje birače kandidatom HDZ-a BiH. On, kao kandidat iz „reda hrvatskoga narodaˮ (da upotrijebim tu rogobatnu frazu), nije računao na hrvatsko biračko tijelo. Uopće se nije obraćao Hrvatima niti na jednom izbornom skupu, nego isključivo Bošnjacima. U tome je svoj udio imala i bošnjačka politika! Svojim nastupima i izjavama stvorio je takvu atmosferu, da je privlačio antihrvatski raspoloženi dio bošnjačkoga biračkog tijela! Tako je dobio više glasova nego bilo koji bošnjački kandidat za člana Predsjedništva! Na njegovu predizbornom skupu u Tuzli na huškačkom transparentu njegovih simpatizera bio je istaknut poziv za nabijanje na kolac njegova političkoga oponenta, a hrvatskoj predsjednici je upućena primitivna uvreda najnižega reda. Na to uopće nije reagirao! A i zašto bi, kad je on sam… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]