Početna stranica » Boj s vjetrenjačama

Boj s vjetrenjačama

120 pregleda

Pojava neprovjerenih informacija o nekom događaju, među kojima i evidentno netočnih i iskrivljenih, pogrešno interpretiranih, falsificiranih, ciljano izmišljenih... izaziva sve češće ishitrene reakcije medijski i politički odgovornih osoba koji time izravno sudjeluju u kontaminaciji društvene atmosfere.

Ne jednom se pokazalo da pojedincima u ovdašnjoj političkoj klasi nedostaje vizije, razbora i mudrosti, što vrijedi i za dio medija. Tako je u njihov žrvanj ušla navodna izjava hrvatske Predsjednice u Izraelu koncem srpnja 2019. na koju su reagirali bahato, bez provjere. Bio je to pravi donkihotski udar na vjetrenjače, a nas ovdje upravo to i zanima.

Radi bolje ilustrativnosti ovakvih i sličnih ofenziva u prazno, čini se zgodnim, u ovom kontekstu, prisjetiti se reakcijā vezanih za požar u prostorijama pravoslavne crkve svetoga Preobraženja u Novom Sarajevu (21. kolovoza 2016), inače lijepoga kamenog zdanja Aleksandra Deroka iz 1940. god., prvotno projektiranoga za Split. Požar je primijećen izjutra u ostavi unutar crkve, a vatrogasci su ga, nakon dojave, ugasili za dvadesetak minuta. Ništa osobito! No pravi ‘požarni’ rasplamsaj uslijedio je u javnim reakcijama. Naime, prije nego što je bilo što utvrđeno o uzroku i opsegu požara, javili su se medijski i politički raspirivači. Prvi je to učinio beogradski list Kurir koji je u svom on-line izdanju istoga dana izišao s udarnim naslovom: „Teror u centru Sarajeva: Zapaljena pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg!” Nakon što je vijest munjevito udarila u glave političara, oni su ‘požar’ još jače rasplamsali u javnosti s bučnim optužbama i osudama neznanog neprijatelja. Prvi je istrčao Milorad Dodik izjavivši „kako je pravoslavni hram legitiman ratni cilj za obračun sa Srbima koji su ostali da žive u Sarajevu”. Njega je u stopu slijedio niz banjalučkih i beogradskih političara jednodušno obznanjujući kako je to „poruka da Srbi nisu poželjni u Sarajevu i FBiH kao konstitutivni narod”. Tako je požar, mimo stvarnih činjenica, dobio nove dimenzije. A onda je i policija dan – dva kasnije objavila identitet podmetača požara: bio je to jedan ubogi siromah, beskućnik – srpske nacionalnosti!

Jeruzalemska „izjava”

Da se vratimo na reakcije o jeruzalemskoj „izjavi” koje su po svojoj metodologiji vrlo slične onima vezanim za „požar” crkve. Koncem srpnja 2019. u trodnevnom posjetu Izraelu bila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Susrela se, među ostalima, i s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom. Na zatvorenom sastanku razgovarali su o različitim temama pa i o onim vezanim za ovdašnju regiju. O tome je izvijestio list Jerusalem Post, iz pera novinarke Greer Fay Cashman, gdje je, između ostaloga, navedeno da je Predsjednica navodno rekla sljedeće: „BiH je vrlo nestabilna i pod kontrolom militantnog islama koji je dominantan u određivanju stavova, a u nekim aspektima su je preuzeli ljudi povezani s Iranom i teroristima.”

To je izazvalo političare i medije u BiH na oštre reakcije. Krenuli su naslijepo, bez činjeničnoga uvida!

Prvi je istrčao Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izrazivši negodovanje što hrvatska Predsjednica „i dalje nastavlja s propagandnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine iznoseći brutalne neistine”, pritom poručivši kako je „nestabilna ona a ne BiH”. Stvar je toliko ‘uozbiljio’ da je… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]