Nakon što je papa Franjo, krajem ožujka, otpušten iz rimske bolnice „Gemelli” u kojoj je proveo 38 dana, mnogi su se zapitali da li se ime bolnice, koje u prijevodu s talijanskog znači „blizanci”, odnosi na sv. Kuzmu i Damjana – blizance koji su bili ranokršćanski liječnici i mučenici, donosi portal Aleteia.
Međutim, to nije slučaj. Bolnica je dobila ime po samo jednom čovjeku: Agostinu Gemelliju, bivšem ateistu i vojnom liječniku čije je dramatično obraćenje i cjeloživotna potraga za istinom ostavilo trajan trag u katoličkom obrazovanju, znanosti i zdravstvu.
Rođen kao Edoardo Gemelli u Milanu 1878., odrastao je u strogo svjetovnom okruženju. Otac mu je bio mason, a obitelj je u potpunosti odbacila religiju. Dok je studirao medicinu na Sveučilištu u Paviji, upoznao je katolika Ludovica Necchija koji je na njega značajno utjecao i to ne propovijedanjem, već dubokoumnim filozofskim razgovorom i dijalogom o znanosti što je dovelo do toga da se Edoardova uvjerenja počnu mijenjati.
Eduardovo obraćenje dogodilo se tijekom Prvog svjetskog rata, dok je služio kao vojni liječnik. U bolnici u Milanu, umirući vojnik, unakažen gubom, pogledao ga je i rekao: „Da je moja majka ovdje, poljubila bi me… možeš li ti to učiniti?” Duboko dirnut ovom molbom, Edoardo je poljubio čovjeka u obraz. Ova jednostavna, ali značajna gesta izazvala je njegovo duhovno buđenje.
Na Veliki četvrtak 1903. Edoardo se prvi put pričestio i odlučio postati franjevac. Unatoč žestokom protivljenju njegove obitelji, koja ga je čak pokušala i oteti kako bi ga spriječila u namjeri da se okrene vjeri, pridružio se franjevačkom redu i uzeo ime Agostino. Zaređen je 1908. godine.
Okretanje vjeri nije značilo da će okrenuti leđa znanosti. Naprotiv, fra Gemelli je postao pionir eksperimentalne psihologije u Italiji. Pokrenuo je izdavanje filozofskog časopisa Rivista di Filosofia Neo-Scolastica i zalagao se za pomirenje vjere i znanosti. Godine 1921., uz potporu pape Benedikta XV., utemeljio je Katoličko sveučilište Presvetog Srca Isusova u Rimu, s ciljem formiranja laičkih katoličkih intelektualaca. Godine 1964. medicinski fakultet ovog sveučilišta bio je začetak onoga što će kasnije postati jedna od najpoznatijih talijanskih bolnica: Sveučilišna poliklinika Agostino Gemelli.
Bolnica Gemelli stekla je međunarodno priznanje nakon pokušaja atentata na papu Ivana Pavla II. koji je tamo dovezen s četiri prostrijelne rane i koji je, tijekom svog pontifikata u nekoliko navrata, u toj bolnici proveo preko 150 dana. Od milja joj je dao nadimak „Vatikan III”, aludirajući na njegove druge dvije rezidencije u Vatikanu i Castel Gandolfu.
Danas je u bolnici Gemelli, apartman od 200 četvornih metara na 10. katu trajno rezerviran za papinsku uporabu. Ova bolnica nije samo najveća u Rimu, već je i jedan od najbolje rangiranih medicinskih centara u Italiji poznat po svojoj izvrsnosti u istraživanju i obrazovanju.
Duhovno putovanje Agostina Gemellija od skeptika do religioznog učenjaka, svjedočanstvo je snage koja nastaje kada se udruže suosjećanje i intelekt. Njegovo se nasljeđe očituje i dandanas i to u svakom obučenom učeniku, svakom ozdravljenom pacijentu i u tihom dostojanstvu s kojim Crkva nastavlja služiti bolesnima.
