Početna stranica » (Anti)marijansko vrijeme

(Anti)marijansko vrijeme

201 pregleda

U Prvoj Ivanovoj poslanici čitamo: „Tko je lažac, ako ne onaj koji tvrdi da Isus nije Krist? Tko niječe Oca i Sina taj je Antikrist. Tko god niječe Sina, nema ni Oca, tko priznaje Sina ima i Oca (1 Iv 2, 22–23).” Nešto slično su govorili i sveti pisci o Isusu i Mariji: tko nema Mariju za majku, taj niječe i Sina (Lj. Montfortski).

Ako sveti Ivan kaže da je lažac onaj koji tvrdi da Isus nije Krist, možemo li reći da je lažac i onaj tko ne priznaje Mariju ili prezire njezine kreposti? Nije li upravo Marija – Nova Eva koja je ispravila ono što je naša pramajka, prihvativši laž, izgubila? Mariolozi navode nekoliko mjesta gdje prepoznajemo da je Marija doista Nova Eva: Evu Bog stvara iz Adamova rebra – Marija rađa Isusa; Eva sluša zmiju – Marija anđela Gabriela; Eva rađa grijeh i smrt – Marija spasenje i život; Adam i Eva zajedno doprinose padu – Isus i Marija u poslušnosti donose spasenje; Eva je majka svih živih – Marija je majka svima onima koji žive u Kristu; Između Eve i zmije zameće se neprijateljstvo – Marija će poraziti Sotonu. Sveti Irenej, koji također Mariju uspoređuje s Evom, kaže da „posluhom postade uzrokom spasenja za sebe i sav ljudski rod”. Po Evi je u svijet došla smrt, a po Mariji život. Jer je Marija ta koja razotkriva laž i obmane i stoji uvijek u svjetlu istine i života, time je potrebnija u današnjem vremenu. Promatrajući društvene devijacije u svijetu koje su uglavnom utemeljene na neevanđeoskim idejama, Carrie Gress, američka teologinja u svojoj knjizi The Marian Option pita ne postoji li neka Anti-Marija koja bi bila nadopuna Antikristu iz Svetoga pisma. Jer ako je Krist Novi Adam, onaj koji je otkupio čovječanstvo, a Marija Nova Eva, majka koja je posrednica u tom činu, logično bi bilo da suplement Antikristu bude Antimarija, kao osoba, pojam ili ideja, duh suprotan Gospi. Dakako, Anti-Marija kao osoba nema podlogu u Božjoj objavi, ali svakako bi se moglo razmisliti o antimariji kao ideji suprotnoj Marijinu duhu, koju nam nameću mnogi, osobito feministički krugovi. To je vidljivo u preziranju Marijinih bitnih osobina: poslušnosti, čistoće i siromaštva. Moderni čovjek ne prihvaća posluh, učenje, čekanje, nije strpljiv, prezire siromaštvo i pomisao na čednost.

Prezire se također Marija kao model žene i ženstvenosti. Zapravo se može s pravom reći da živimo u antimarijanskom dobu, vremenu koje prezire Marijine vrline. Gress navodi da možemo prepoznati antimarijansko vrijeme po tome što ga uvijek prate negativne emocije: bijes i srdžba, vulgarnost i ponos te da one uništavaju Božje darove u čovjeku (mudrost, razboritost, strpljivost, mir, intuiciju i sposobnost za prisni odnos s Bogom). Dakako, ovakve emocije su sve prisutnije, osobito u medijskim ispadima pojedinih osoba koje se zalažu za „ljudska prava”. Autorica Gress, također ističe da je antimarijansko vrijeme usmjereno protiv života, napose majčinstva. Borba protiv začeća i nerođenih danas doživljava kulminaciju, a prijezir života i majčinstva u apsolutnoj je suprotnost s Marijinim DA. Ona je prvenstveno majka, Isusova majka, ali njegovom voljom postala je i majkom svih ljudi. Danas postoji mnoštvo udruga koje vode boj protiv Marijinih vrlina. Zbog toga je vjernost i posveta Djevici Mariji posebno važna. Marija nam ponovno doziva u pamet da je ona, kao Nova Eva, jedina kadra ukazati na laž i obnoviti narav društva u kojemu se nalazimo. Zato je papa Franjo i naziva zvijezdom nove evangelizacije.

Njezina snaga nije u onim karakteristikama koje vidimo kod današnjih glasnih žena i muškaraca, već u nježnosti i ljubavi. U njoj vidimo da poniznost i nježnost nisu vrline slabih već jakih, koji nemaju potrebu za tim da loše postupaju s drugima da bi se osjećali važno (papa Franjo). Marija je majka nade i majka ljubavi, a majke su one koje nikada ne gube nadu. Premda su očite neke antimarijanske karakteristike u svijetu, koje navodi Gress, kršćanstvo ipak nije religija očaja i beznađa, i to upravo zbog toga što imamo majku, imamo Mariju. Radije živimo marijansko vrijeme, koje budi u nama nadu i otvara nam milosrdan pogled na svijet u kojem živimo.