Uzvodno od sela Janjića u kamenom koritu na rijeci Bosni nailazimo na jedinstven geološki fenomen. U pitanju su kamene grede koje pregrađuju korito rijeke Bosne, a rijeka je u njima izdubila kazane i napravila procijepe te tvori niz brzaca i prelijepih slapova gdje rijeka na maloj udaljenosti savladava veliki visinski pad. Slapovi počinju na koti 346 m n. v. i protežu se dužinom cca 550 m, uz pad od ukupno 11 m, te završavaju na koti 335 m n. v.
Slapove grade četiri glavne poprečne kamene pregrade u koritu rijeke te nekoliko manjih. Sve te kamene grede više nalikuju na velike kamene ploče poredane jedna na drugu, a slične kamene ploče nalazimo i uzvodno u rijeci Bosni kod mjesta Lašva. Voda je tisućama godina oblikovala ovo mjesto, tako da su sve kamene grede glatke što je posljedica kretanja suspendiranoga nanosa rijekom. Samo su mekši i rastresiti dijelovi nestali, dok fizički otpornije stijene i dalje stoje. Također, na tom dijelu se vide veliki ulomci stijena koji su nekada bili dio tih kamenih greda, ali su se zbog stalnoga pritiska rijeke urušili, a razina vode na slapovima se spustila. To se jako dobro vidi na litici koja se diže iznad desne obale rijeke, gdje možemo pratiti geološke slojeve.
O specifičnostima ove geološke strukture svjedoče i kamene kule na lijevoj obali rijeke, na liticama obližnjega brda. Te kamene kule stražare nad cijelom dolinom rijeke, a nastale su erozivnim procesima jer je vodena erozija i njih oblikovala u pretpovijesnom razdoblju kada je riječni tok bio visoko, a rijeka se probijala ka sjeveru. Kamene kule se nalaze iznad regionalne ceste koja spaja Zenicu s Kaknjem i Vitezom, a smještene u liščarskoj šumi, ostavljaju dojam nekih stražara.
Zbog svoje pozicije u šumi su manje primjetne izdaleka, ali ako im se priđe, vidljiva je njihova monumentalnost. Svojim geološkim podrijetlom su organski povezani sa slapovima jer su istoga podrijetla. To su čvršće i trajnije stijene od onih koje ih okružuju i koje je voda tijekom stoljeća oblikovala.
Još jedna zanimljivost o slapovima je da, prema nekim stručnjacima, sva voda iz rijeke koja dolazi do slapova ne prelazi preko njih, odnosno ona malo ispred slapova ponire i nestaje u podzemlju, a potom se, nakon slapova ponovno vraća u riječno korito blizu naselja Janjići kroz brojne izvore u dnu korita rijeke. Do ovoga zaključka stručnjaci su došli na temelju promatranja rijeke u vrijeme dugotrajnih ljetnih suša kada protok vode rijeke Bosne na Janjičkim slapovima bude jako malen u odnosu na protok vode prije slapova i poslije.
U florističkom pogledu, nema nekih zanimljivosti o ovom dijelu rijeke Bosne. Obale su obrasle johama, topolama i vrbama, a uz samu vodu se, pored običnoga jasena, može naći i crni jasen. Također je izražena i pojava brojne invazivne flore.
S druge strane, slapovi su zanimljivi u pogledu ihtiofaune jer se u brzacima slapova koji su bogati kisikom povremeno mogu naći pastrve i mladice, ribe čistih rijeka bogatih kisikom. Od ornitofaune važno je spomenuti da su se zadnjih 25 godina počeli pojavljivati kormorani (vrsta ptica poznata pod nazivom crni vranac) koji desetkuju riblji fond rijeke na mjestu slapova.
