Početna stranica » Zvuk kao lijek

Zvuk kao lijek

80 pregleda

Titranje nekoga izvora proizvodi val energije koja mehanički prolazi kroz neki medij, kao što je zrak, tj. plin, voda, tekućine, krutine. Kada je frekvencija toga događanja u razini čujnosti ljudskoga uha (16 – 20 kHz), zovemo ga zvuk. Zvukove razlikujemo po trajanju, visini, snazi, glasnoći i harmoničnosti pa su tonovi harmonični, a šumovi nisu jer je titranje zvučnoga izvora nepravilno. Buka je na primjer, samo smjesa titraja, bez reda.

Kada nema sredstva prijenosa vala, nema ni zvuka, kao na primjer u vakuumu. Zvukovi – valovi se samo provaljaju, tj. prođu nekim medijem sve dok ne prestaje titranje ne čineći promjene u njemu ili ipak uzrokuju promjene svojim prolaskom, a to ovisi i o zvuku i o sredstvu. Neki istraživači smatraju kako je baš tu tajna ljekovitosti glazbe, a s druge strane štetnosti buke. Naime, naše je tijelo u velikoj mjeri građeno od različitih stanica, tekućina i tkiva, koja sva provode zvuk. Neminovno zvukovi svojim prolaskom utječu na nas u cjelini. Poput mandala, pješčanih slika, koje se mijenjaju ovisno o tome kakvim su zvukovima izloženi.

Zvučne životne podloge

Dobro su poznati izrazi poput iscjeljujuća glazba, umirujuća, glazba za meditaciju, glazba koja podiže energiju, glazba koja izaziva emocije. Svi teže harmoniji i iznenadna buka može djelovati poput pucnja na naše stanice. Tako i ugodna glazba djeluje kao melem za dušu. Nevidljivi lijek za nevidljivi ljudski organ. Pjevati i govoriti nije isto, a to svi znaju.

Svi teže harmoniji i iznenadna buka može djelovati poput pucnja na naše stanice. Tako i ugodna glazba djeluje kao melem za dušu. Nevidljivi lijek za nevidljivi ljudski organ. Pjevati i govoriti nije isto, a to svi znaju

O glazbi je također teško govoriti, teže nego o slikama ili lijepim fotografijama, koje ne može opisati ni tisuću riječi. One su suvišne i kvare dojam. Lakše je zaplesati ili pjevušiti. Jako smeta kada netko priča dok drugi pjevaju ili kada bilo kako proizvodi neku buku i poremeti valove harmoničnih tonova koji nas preplavljuju. Glazba bez riječi može potaknuti promišljanja, duboku introspekciju, kreativne ideje ili samo dobro osjećanje. Šumovi i buka remete ravnotežu.

No, postoje i zvučne životne podloge koje nikome ne smetaju. Na primjer, noćni zvukovi pa jutarnji, s postupnim buđenjem ptičica, pekara i svih drugih proizvođača zemaljske glazbe. Nije lako pronaći mir u svom tom nemiru, ali je ipak moguće. Smiriti se i osvijestiti trenutak u okruženju svih tih različitih zvukova života. Pogotovo ako pokušaj smirenja remete veseli zvukovi s klizališta, prekidani dječjim smijehom i vriskom. Istovremeno susjed pokušava uvježbati melodiju koju već svi prepoznajemo jer je bezbroj puta ponovio. Bučna reklama s TV prijamnika odvlači pažnju. A onda zvona obližnje crkve označavaju osmi sat nakon večernje mise. Sve se nekako umiri pa utišanoj kakofoniji ne smeta ni nagli prolazak bučnoga motorkotača. Potrebna je samo usredotočenost. Tada gradska buka može sličiti na koncert neuvježbanoga orkestra.

Glazba kao lijek

No ipak, nema usporedbe s pravim skladnim skladbama, sonatama, simfonijama koje izvode orkestri stotinama instrumenata koji skladno zvuče. Prepuštajući se slušanju takve glazbe, dopuštamo našim stanicama, tkivima i tekućinama usklađivanje u prekrasne harmonične mandale. Usklađivanje s ritmovima srca pomaže ujednačavanju broja otkucaja, sniženju krvnoga tlaka, smiruje, pospješuje protok krvi, pamćenje, iscjeljuje traumatska sjećanja, ubrzava razvoj, usklađuje motoriku, potiče emocionalne reakcije, olakšava učenje, naročito stranih jezika. Glazbu slušamo cijelim tijelom, pa ona relaksira, ublažava tjeskobu, pomaže kod poremećaja spavanja. Glazbom možemo liječiti panični poremećaj, poremećaje pažnje, depresivnost, ali i agresivnost. Ponekad je važniji ritam, bubnjeva, udaraljki, zvona, zvečki, a drugi put su to skladne klasične melodije, no svakako dovode osobu u ravnotežu i poboljšavaju sve funkcije organizma, pojačavaju imunitet. Metode terapije glazbom nisu samo receptivne, tj. da se pasivno sluša glazba, već i aktivne na način da se pokušava svirati, stvarati ritam, melodiju.

Usklađivanje s ritmovima srca pomaže ujednačavanju broja otkucaja, sniženju krvnoga tlaka, smiruje, pospješuje protok krvi, pamćenje, iscjeljuje traumatska sjećanja, ubrzava razvoj, usklađuje motoriku, potiče emocionalne reakcije, olakšava učenje, naročito stranih jezika

Često se kombinira pasivno slušanje uz druge kreativne tehnike, na primjer slikanje, crtanje, čitanje ili plesanje, jer glazba stimulira sve strukture tijela, a prije svega moždane. Za samo razumijevanje glazbe nije potrebna inteligencija, ona do duše dopire emocijama koje izaziva. Zapravo se radi o tjelesnom izričaju. Rađamo se sa sposobnošću prirodnoga prepoznavanja ritmičkih i koordiniranih obrazaca. Zato volimo red, sklad, molitvu, čiju energiju ugrađujemo u sve što radimo, kada kuhamo, pletemo, slikamo, pjevamo, volimo. Tada sve uspijeva i tako liječi mamina juha, takva je voda i hrana zdrava. Ona u koju su ugrađeni skladni zvukovi.

Naš prelijepi ljudski svijet doista je božanski san, ispunjen bezbrojnim poklonima Duha, neobjašnjivim običnim razumom. Ptice nam pjevaju, more i drveće šumi, a ljudi proizvode glazbu. A ona svaku stanicu opusti u primarno stanje zdravlja iz kojega se počinje – plesati. S drugim ljudima.