Početna stranica » Zemlja sira, rakije ili ćevapa?

Zemlja sira, rakije ili ćevapa?

273 pregleda

Dok razmišljam o asocijacijama koje imam o drugim zemljama, jer to je onaj lakši dio budući da ni u jednoj od njih ne živim, razmišljam i o tome koju asocijaciju bi stranci imali o Bosni i Hercegovini

Kada bih imala priliku igrati s vama igre asocijacije, pitala bih Vas da mi kažete jedan pojam koji vežete uz određenu zemlju. Vjerojatno bih dobila različite odgovore po tome je li Vas neki osjećaji vežu uz određenu zemlju, ali za zemlje koje niste posjetili, većina ljudi bi dala slične odgovore: kava, čaj, čokolada, sat, ljetovanje. To su samo neki od pojmova koje vežemo uz određene zemlje.

Budući da nisam u mogućnosti postaviti Vama pitanja, mogu ih postaviti sebi. Tako, ukoliko bi me netko pitao što me asocira na Veliku Britaniju, pomislila bih kako pijem toplu šalicu crnog čaja (koji se još naziva i engleski čaj, a izvorno ne dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva). Na spomen Švicarske pomislila bih na, po mnogima, najukusniju čokoladu na svijetu, ali i na trgovine satova, koje krase gradove. Amerika bi u meni pobudila mnoge asocijacije, uključujući filtar kavu (još se naziva i Američka kava), Francuska bi u meni probudila maštu ispijanja vina na poljima Provanse, dok bi Italija mogla ponuditi sireve. Ukoliko je barem netko od Vas pomislio na isto što i ja, onda ste i Vi pod utjecajem nacionalnog brendiranja koje mnoge, ukoliko ne i sve zemlje, prije ili kasnije počnu promovirati.

Nacionalno brendiranje, kao što i sam pojam kaže, znači brendiranje jedne države. To je adut koji određena država ima te ga koristi kroz turizam ili kroz druge oblike kako bi se brendirala, i ostala zapamćena baš po tome. Ukoliko bi me netko pitao koju zemlju bih povezala s proizvodnjom automobila, Njemačka je prva zemlja koja bi mi pala na pamet. Iako se auta fizički ne prave u Njemačkoj, ova zemlja se vrlo često povezuje s autoindustrijom zbog brendova koje „posjeduje”.

Unutar javne diplomacije postoje dvije škole koje imaju različito viđenje o pitanju nacionalnog brendiranja. Jedna škola zagovara da je nacionalno brendiranje jedna forma javne diplomacije. Druga škola to oštro negira, zagovarajući da je to oblik vanjske politike i da nema mnogo poveznica s javnom diplomacijom. No, ukoliko pitate mene, reći ću Vam da se do određene granice slažem da je nacionalno brendiranje jedna forma javne diplomacije.

I tako, dok razmišljam o asocijacijama koje imam o drugim zemljama, jer to je onaj lakši dio budući da ni u jednoj od gore navedenih zemalja ne živim, razmišljam i o tome koju asocijaciju bi stranci imali o Bosni i Hercegovini. Po meni prirodno, ali ispravite me ukoliko griješim, Bosna i Hercegovina ima toliko pojmova po kojima bi se mogla brendirati da mi se vrlo teško odlučiti samo za jedan. Možda se može brendirati po siru, budući da nam se ta industrija u posljednjih nekoliko godina počela uvelike razvijati, pa imamo travnički sir, vlašićki sir, livanjski sir… Ili možda po rakiji, koja je strancima posebno piće koje vole ispijati u većim količinama do prve prilike kada trebaju ustati od stola?

Sir ili rakija, možda zemlja ćevapa ili bureka, ono što je bitno je da nacionalno brendiranje bude dosljedno zemlji koju brendira. Prije nekoliko godina pojavio se promotivni video pokazujući prirodne ljepote Bosne i Hercegovine, uključujući planine, i između ostalog grupu ljudi kako na vrhu planine vježba jogu. Ne bih da me pogrešno shvatite, apsolutno nemam ništa protiv joge, ali brendirati Bosnu i Hercegovinu kao zemlju u kojoj većina stanovništva vježba jogu svakodnevno, na planinskim vrhovima, je smiješno i apsurdno do te mjere, da nisam sigurna ni bi li Indijci, odakle joga originalno potječe, a za koje sam sigurna da vjerojatno nikada nisu ni čuli za Bosnu i Hercegovinu, povjerovali.

Ukoliko se vratimo na sami početak javne diplomacije, gdje sam rekla da javna diplomacija uvijek treba biti istinita i dosljedna, u svakoj od tehnika koju koristi, onda to zasigurno vrijedi i za nacionalno brendiranje koje treba istinito oslikavati sliku zemlje, a ne oslanjati se na lažne pojmove, pokušavajući privući razne grupe turista. Jer, laž se brzo otkrije, zar ne?


Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!