Početna stranica » Zanemareni dragulj

Zanemareni dragulj

159 pregleda

U Sarajevu je već 131 godinu i u svojim paviljonima, biserima arhitekture austrougarskoga razdoblja, čuva neprocjenjivo blago od čak četiri milijuna eksponata. Nema zemlje koja ne bi bila ponosna da ima instituciju takve tradicije i vrijednosti, ali čini se da to nije Bosna i Hercegovina.

Kako drugačije protumačiti što od rata do danas Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nema čvrst oslonac za svoje iznimno važno djelovanje. Bio je gotovo tri godine zatvoren za javnost, a njegova kulturno-povijesna riznica povjerena samo savjesti djelatnika. Upravo su ti djelatnici, ostavljeni na margini društva, najzaslužniji što je Muzej preživio najteže razdoblje u svojoj povijesti i što je uz pomoć prijatelja iz zemlje i svijeta ponovo otvorio svoja vrata.

Rođendan ovoga vremešnoga starine se obilježava u spomen na dan osnutka, 1. veljače 1888.g. Promocija Sarajevske hagade sa stručnom studijom u izdanju Zemaljskoga muzeja središnji je ovogodišnji događaj. Tu je i transfer znanja starijih kroz razgovor dogovoren s korisnicima Centra za zdravo starenje iz Sarajeva.

Vrlo je važan i rad s najmlađima. Zemaljski je muzej bio najbolji u projektu UN-a Muzej u pokretu koji se realizira s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke. Za osnovce iz 20 bosanskohercegovačkih općina se organiziraju obilasci muzeja, predavanja i radionice po školama. Vode ih po dva kustosa iz oba muzeja, a teme su iz etnologije, prirodnih znanosti, arheologije i suvremene umjetnosti.

Zemaljski muzej je ostvario prijateljske kontakte sa srodnim institucijama među kojima je i glasoviti Louvre iz Pariza. Stručnjaci iz Louvra su bili iznenađeni da se inventarizacija i kod nas radi gotovo identično. Tu je svakako Državni konzervatorski institut iz Italije koji je puno pomogao doniranjem opreme i stručnim savjetima. Ne smije se zaboraviti ni doprinos Američke ambasade u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući ambasadorici gđi Maureen Cormack, koja je ranije bila kulturni ataše u Francuskoj, obnavlja se krilo Arheološkoga odjeljenja. Majstore za zidne radove se moralo tražiti izvan zemlje. Angažirani su stručnjaci iz Beograda, a obimni građevinski radovi su razlog što se taj dio Muzeja nije mogao otvoriti za javnost prigodom obilježavanja obljetnice.

Zemaljski je muzej proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. To ne znači bolje dane za njega po mišljenju Samira Avdića, kustosa s Odjeljenja za etnologiju, budući da u Sarajevu ima niz nacionalnih spomenika koji propadaju. Muzej se ne nalazi ni na mapama turističkih organizacija. Vodiči ispred njega možda kažu koju riječ u obilasku grada. Strane turiste najviše zanima sve o ratu u Sarajevu pa je od muzeja najposjećeniji Ratni tunel. Za Zemaljski muzej su, osim starijih, zainteresirani i gosti iz Skandinavije. Raduje što su najvjerniji posjetitelji djeca za koju se organiziraju i posebni programi i što dolaze škole iz cijele Bosne i Hercegovine. Budućnost bosanskohercegovačkoga Louvrea je tako zagarantirana.