Kreativnost se još od davnih vremena tumači kao Božji dar. Smatralo se da božanski duh nadahnjuje kreativne ideje. Ljudi uživaju u umjetnosti jer ljepotom određenoga umjetničkog djela čovjekova duša biva zanesena i time povezana s božanstvom. Umjetnost je itekako prisutna u religijskom kontekstu. Slike, kipovi, prikazi određenih biblijskih događanja nadahnjuju duh umjetnika ali i promatrača.
Utjecaj umjetnosti
Svatko na svoj način doživljava određene vizualne podražaje i pohranjuje ih u sjećanje na osnovi vlastitih iskustava i spoznaja. Time dolazi do svojevrsne ushićenosti i ugodnoga osjećaja pri pogledu na neko od djela velikih majstora ili odbojnost i nerazumijevanje kad se pogledaju neka moderna „umjetnička” djela, koja često graniče s kičem ili niskim strastima onih kojima su namijenjena.
Ovogodišnja dodjela nagrade Oskar u Americi pokazat će do koje mjere je umjetnost nestala jer joj je mjesto preuzela woke ideologija koja otima sve, i osobnost, i istine, i vjeru, i nadu i čovječnost! Napadna, nasrtljiva i bolesna želja dominirati bez osnove i valjanoga cilja, odlika je ove ideologije koja sebi daje za pravo ekranizirati velika djela književnosti na način koji ignorira, ismijava i pogrešno interpretira povijest i sve ono što je obilježilo vrijeme prije nas, bogato višeslojnošću prethodnih vremena, shvaćanja i događanja. Film, nominiran u bezbroj opcija pa čak i za najbolji film na svijetu, otkrit će stanje civilizacije i njezin trenutni stupanj koji graniči s propašću. Priča je to o nemilosrdnom šefu meksičkoga narkokartela koji čini nezamisliva zla i nepravde sve dok ne otkrije uzroke tomu – nije sretan u vlastitom tijelu! Kad promijeni spol, mijenja se u svakom pogledu, postaje dobro stvorenje spremno pomagati drugima i biti im na usluzi!?! Zaboravih napisati da je film mjuzikl pod nazivom Emilia Perez, u kojemu se pjeva o promjeni spola, nabrajaju se vrste operacija vezano za taj proces, ističe se nova, bolja osobnost kao i nemilosrdnost prirodnih zadanosti, koje valja mijenjati. I sve kroz pjesmu i ples. I to je, kažu, umjetnost.
Umjetnost često služi i u terapijske svrhe, kako bi se rasteretilo osobu od kompleksa i unutrašnjih sukoba, te kako bi se uspostavila ravnoteža u samom organizmu. Umjetničko djelo kod mnogih budi različita iskustva i daje poticaje kojih možda nisu ni svjesni. Donese neki dah inovativnosti ili oplemeni neku ideju koja urodi dobrom. Neki postaju nadahnuti na nove aktivnosti, promatranje stvari iz drugoga kuta, neki postanu opušteniji, dožive katarzu i nastoje se mijenjati u skladu s dojmovima. Umjetnost kroz maštu i osjećaje budi u nama potrebu za novim spoznajama, iskustvima i/ili susretima. Kreativnost može biti doživljena i kao potreba pojedinca za osobnim rastom ili samoaktualizacijom u području za koje mu se činilo da nema afiniteta. Vizualne umjetnosti su dobar pokretač u nastojanju da se iskusi novi osjećaj kontrole i steknu nove vještine jer umjetnost potiče pozitivne ishode, a stanje zadovoljstva i ispunjenosti utječe i na odnose prema drugima. Utjecaj vizualne umjetnosti u svakodnevnom životu je neizbježan, ali važno je prepoznati što nas oplemenjuje a što unazađuje. „Savjest svake osobe, u skladu s njezinim posebnim okolnostima, vodit će je naprijed na jedan ili drugi način”, upozorava sveti Josemaría Escriva.
Bogaćenje unutarnjega svijeta
Odgojno-obrazovnim procesom postiže se sklonost umjetničkom izričaju, ovisno tko nas poučava i na kakav način. Možemo se vrlo jasno (pri)sjetiti kako je to kad ideologija prevlada u svakom području i kad umjetnost postane prisilna i obojena onim što se nastoji propagirati u svakodnevnom životu kako bi politika izokrenula stvarnost i promijenila slijed misli. Svi mi, odrasli u prošlom režimu, znamo kako je umjetnost oblikovana i kakve su se vrijednosti kroz odgoj i obrazovanje njome pronosile. Čak i pisci, poput Andrića, morali su potpuno izmijeniti tok svojih misli i usvojiti način govora i fraze kakve su tada nametnute i bile očekivane u javnim obraćanjima, pisanjima i poučavanjima. I to je bila umjetnost.
Djeca vrlo jasno uočavaju je li osoba zainteresirana za ono što poučava ili je tu samo da ispuni zadatak. Tako se ona odnose i prema materiji koju nastavnici nastoje prenijeti. Umjetnost se može integrirati kroz sve predmete, ako se ima volje i želje za takve „izlete” izvan „vlastitoga područja”, kako to neki znaju tumačiti. Naime, puno je tema, recimo, iz likovne umjetnosti povezano s matematičkim konceptima (crte, oblici, odnosi veličina, simetrija). Dizajn je također prepun ovih matematičkih odrednica. Lirika, epika, puni ritma i slojevitih prikaza. Umjetnost može privući učenike da zavole čitanje i lakše zapamte informacije zahvaljujući ilustracijama iz nekoga književnog predloška. Tako se stvaraju vizualne slike o pročitanom i produbljuje mašta. Strani jezici također mogu promicati umjetnost obradom sadržaja koji se referiraju na umjetnost zemalja u kojima se taj jezik govori. Svi dijelovi određenih sadržaja obogaćuju pamćenje, povećavaju znatiželju i čine da se pojedinac osjeća „izazvan” na određene poticaje koji su njemu najbliži. Povijest umjetnosti nam kazuje da nas naša prošlost treba zanimati i da plodovi ranijih vremena nisu tu da bi bili zaboravljeni, naprotiv. Umjetnost je povezana i sa znanošću kroz teoriju boja, odnose veličina, udaljenosti, izuma crteža i dr.
Britanska prosvjetiteljica iz 19. stoljeća Charlotte Mason isticala je važnost čitanja knjiga jer je čitanje važna vještina za buđenje mašte. Smatrala je da njegovanje ljubavi prema čitanju ne znači samo nastojati djecu priviknuti na čitanje knjiga nego razvijati sposobnost razlikovanja kvalitete knjiga koje čitaju. Uloga učitelja u ovom procesu je odlučujuća. „Dijete koje je poučavano čitati s pažnjom i promišljenošću dok ne svlada riječi ograničenog vokabulara, ostalo obično učini samo. Pažnja njegovih učitelja trebala bi biti usmjerena na dvije stvari – da stekne naviku čitanja i da ne padne u labave navike čitanja”, isticala je Mason. Mnogi od najbogatijih aspekata života zahtijevaju aktivnu maštu, bilo da se radi o iskustvu apstraktnih pojmova kao što su ljubav ili empatija, širenju intelekta ili otkrivanju duhovnosti. Stoga je njegovanje ljubavi prema čitanju jedno od načela učinkovitosti nastave. „I podosta onih koji su se bavili praznovjerjem donosili su knjige i spaljivali ih pred svima” (Dj 19,19).
Umjetnost je važna i pri snalaženju u digitalnom svijetu kako bismo znali prepoznati istine od neistina, kako bismo otkrili što je realno a što nije. Naravno da pri tom moramo imati određena predznanja kako ne bismo bili nasamareni. Vizualnost nametnuta novim tehnologijama može biti pomak k boljem, kreativnijem predočavanju misli, ideja ili slika na računalu, umjesto kratkih crtica koje se danas upražnjavaju. Djetinjstvo je razdoblje u kojem je moguće intenzivno utjecati na razvoj kreativnoga mišljenja jer su tada djeca razigrana, razvijaju maštu i svijet boje vlastitim viđenjima. Tada ona doživljavaju zanesenost onim što vide, osjećaju, opipavaju ili kušaju. Razvijaju originalne slike o doživljenom i proživljavaju duboka osjećanja, izmišljajući priče i likove upravo potaknuta onim što ih je ponijelo u svijet mašte. Zanesenost ili flow je prisutna i kasnije u životu, uslijed usmjeravanja pažnje i duboke uključenosti u određene aktivnosti koje odrasle krijepe i opuštaju a ujedno obogaćuju unutarnji svijet. Biti okupiran nečim što će učiniti da zaboravimo vrijeme i brige, kao i korisnost toga što radimo, zapravo i jest taj osjećaj, koji donosi ispunjenost ugodom i mirom. „Dare pak imamo različite po milosti koja nam je dana…” (Rim 12,6). Kreativnost se kod djece i odraslih može razvijati poticanjem znatiželje i istraživanja upravo ovim iskustvom zanesenosti radi buđenja iskrica koje čekaju negdje u dubinama svijesti. Ono osobu obogaćuje različitim svojstvima, jedinstvom akcije i svijesti, ravnotežom između vještina i izazova koji se postavljaju u tom procesu istraživanja i razvijanja stvaralaštva, potiče se znatiželja, svijest o željenoj aktivnosti jača, ciljevi postaju jasniji. Nije čudno da se 40-ih godina 20. st. pojavio koncept obrazovanja putem umjetnosti, za koji se govorilo da treba imati središnju ulogu u obrazovnom sustavu jer kvalitetan razvoj optimizma, imaginativnih i kreativnih sposobnosti, može utjecati i na školski uspjeh, zdravlje ali i psihičku otpornost učenika. U svemu što čovječanstvo oblikuje i stvara, prisutna je i potrebna kreativnost. Umjetnost nudi beskrajne mogućnosti pri stvaranju lijepoga i novoga uz osjećaj zadovoljstva zbog vlastite uloge u svemu. „Dopustite da vas nosi milost! Neka vam srce poleti! Jer ako je istina da je ljudsko srce sklono poniznim stvarima, ono također ima krila da se uzdiže visoko, sve do Srca Božjega”, poziva sveti Josemaría Escriva.
