Toruń je grad u donjem dijelu toka rijeke Visle, odnosno u sjevernoj Poljskoj. Zbog svoje povijesne uloge nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Sa svojih 200 000 stanovnika spada u manje gradove Poljske. Dok je bio glavni grad vojvodstva Toruń i vojvodstva Pomeranian imao je političku važnost, a danas je sjedište samouprave Kujavsko-pomeranskoga vojvodstva i jedan je od njegova dva glavna grada, zajedno s Bydgoszczom. Toruń je jedan od najstarijih gradova u Poljskoj. Prvi put se spominje u 8. stoljeću, a svoj uspon kao gradsko i gospodarsko središte započinje 1233. godine kada ga uređuju i dograđuju Teutonski vitezovi. O tom razdoblju svjedoče ostaci Teutonske tvrđave koji se danas nalaze u središtu grada. Od tada je grad bio dom ljudima različitoga podrijetla i religija.
Arhitektura
Nakon što su ga preuzeli Teutonci, grad je bio dio Hanzeatske lige i do 17. stoljeća vodeća trgovačka točka što je uvelike utjecalo na gradsku arhitekturu čija raznovrsnost seže u rasponu od ciglene gotike koja je vidljiva na svakom koraku u staroj gradskoj jezgri do manirizma i baroka iz kasnijih epoha razvoja grada. Iz epohe gotike danas je najpoznatija stara gradska vijećnica (Ratusz Staromiejski) koja je izgrađena u 13. stoljeću. Inače grad ima najveći broj očuvanih gotičkih kuća u Poljskoj, mnoge s gotičkim zidnim slikama ili stropovima od drvenih greda iz 16. do 18. stoljeća. Grad je nekada imao i veliki most preko Visle, što je doprinosilo njegovu putnom značaju tijekom povijesti, a time i razvoju grada kao trgovinskoga središta. Danas su ostaci toga mosta jedna od turističkih atrakcija.
Najpoznatija građevina u gradu je katedrala sv. Ivana Evanđelista i Ivana Krstitelja, sagrađena u 14. stoljeću i proširena u 15. stoljeću. Unutrašnjost katedrale krase izvanredne gotičke skulpture i slike, posebno Mojsija, sv. Marije Magdalene, kao i nadgrobni spomenik Johanna von Soesta. Tu su još renesansni i barokni epitafi i oltari, a među njima i Kopernikov epitaf iz 1580. godine. Katedrala je poznata i po najvećem srednjovjekovnom crkvenom zvonu u Poljskoj tzv. Tuba Dei koje je ujedno i jedno od najvećih crkvenih zvona u Europi.
Klima
Toruń se nalazi na prijelazu između blažih klima na zapadu i sjeveru Poljske i onih ekstremnijih poput ljetnih vrućina i hladnih zima. Tako se klima grada može opisati kao vlažna kontinentalna jer je grad dolinom rijeke Visle otvoren obližnjem Baltičkom moru, koje tijekom ljeta ublažava vrućine, a zimi ublažava hladnoće.
Grad se razvio u ravnicama Polesja, te je okružen velikim poljoprivrednim površinama na kojima se uzgajaju žitarice, većinom pšenica i kukuruz, ali i brojne biljke kao krmiva. Te velike poljoprivredne površine su ispresijecane ostacima starih šuma koje su tijekom povijesti krčene. Tako na suhim lesovima nalazimo šume bijeloga bora, dok na vlažnim staništima nalazimo hrastove lužnjake s pratećim vrstama. Grad ima mnogo zelenih površina, od drvoreda, do malih i velikih parkova. Ovdje treba spomenuti brojne uređene okućnice koje krasi velik broj egzotičnih vrsta drveća i grmlja, ali i zelene površine oko zgrada koje su posađene u razdoblju socijalizma. Danas su jedne od turističkih atrakcija Toruńa upravo zoološki i botanički vrt koji su otvoreni 1965. godine, odnosno 1797. godine.
Ulaganje u obrazovanje
Za vrijeme Poljskoga kraljevstva, Toruń je bio jedan od kraljevskih gradova i jedan od četiri najveća poljska grada. Propašću Poljskoga kraljevstva i njegovom podjelom došao je u posjed Pruske, zatim kratkotrajnoga Vojvodstva Varšave, služeći kao privremena poljska prijestolnica 1809. godine, a zatim ponovno u posjed Pruske, Njemačkoga Carstva i, nakon Prvoga svjetskog rata, ponovno rođene Poljske Republike. Tijekom Drugoga svjetskog rata Toruń je bio pošteđen bombardiranja i razaranja; njegov Stari grad i kultna središnja tržnica u potpunosti su sačuvani.
Trgovački značaj grada tijekom povijesti je zahtijevao obrazovano stanovništvo pa je u gradu oduvijek ulagano u obrazovanje. Tako je još davne 1568. godine osnovana prva gimnazija, koja je nakon 1594. postala jedna od vodećih škola sjeverne Poljske. Također, 1594. godine u školi je osnovan prvi muzej, čime je započeta bogata muzejska tradicija grada koji danas ima 10 muzeja.
Tijekom povijesti grad je bio dom značajnim ličnostima, znanstvenicima i državnicima. Ipak najvažniji od njih rođen je 1473. godine, a to je Nikola Kopernik, tvorac heliocentrične teorije svemira. Danas se u staroj gotičkoj kući iz 15. stoljeća nalazi muzej, a vjeruje se da je u njoj rođen Kopernik. On je iz Toruńa nakon školovanja u Italiji otišao djelovati u Krakov jer je bio progonjen od protestantske inkvizicije.
Tijekom protestantske reformacije grad je prihvatio protestantizam 1557. godine. Potom isusovci stižu u grad 1595. godine i promiču protureformaciju i ponovno preuzimaju kontrolu nad crkvom sv. Ivana, a uskoro kontroliraju većinu crkava, ostavljajući protestantskim građanima samo crkvu svete Marije. Godine 1645., u vrijeme kada su se u mnogim europskim zemljama odvijali vjerski sukobi kralja Władysława IV., Vasa je u Toruńu organizirao tromjesečni skup europskih katolika, luterana i kalvina, poznat kao Colloquium Charitativum. To je bio veoma važan događaj u povijesti međureligijskoga dijaloga u ondašnjoj Europi.
