Povodom završetka svibanjskih pobožnosti, Franjevački samostan Kreševo organizirao je hodočašće na Trsat za vjernike župa Srednje Bosne. Trodnevno putovanje protkano molitvom, pjesmom i svetim misama u svetištima Istre i Kvarnera, također je obuhvatilo i posjete pulskoj Areni, otočju Brijuni, Limskom kanalu, te gradovima Fažani, Rovinju i Poreču.
Prvoga dana hodočasnici su nazočili svetoj misi u najstarijem Gospinom svetištu u Hrvatskoj, na Trsatu ponad grada Rijeke, koje ih se posebno dojmilo ljepotom prožetom milošću uslišanja.
Legenda o Trsatskom marijanskom svetištu govori kako je na tom mjestu od 1291. do 1294. bila Gospina kućica koju su anđeli donijeli iz Nazareta da je Osmanlije ne poruše i nakon trogodišnjeg boravka na Trsatu prenijeli u talijanski Loreto gdje se čuva do danas. Vjernicima koji su bili ožalošćeni zbog premještanja kućice, papa Urban V. darovao je 1367. godine čudotvornu sliku „Majka milosti” koja se tu časti kroz stoljeća do naših dana.
Na mjestu gdje je nekada stajala Gospina kućica, knez Matija Frankopan je 1453. godine izgradio crkvu i samostan te doveo franjevce Bosanske vikarije kako bi čuvali svetište i preuzeli skrb za duhovne potrebe domaćih vjernika i hodočasnika.
Drugi dan hodočašća započeo je odlaskom u Fažanu i na otočje Brijuni te razgledavanjem Limskog kanala, a završio je svetom misom u crkvi sv. Eufemije u Rovinju.
Treći hodočasnički dan obilježila je nedjeljna sv. misa u crkvi Gospe od Anđela u Poreču, koju je preč. Milan Zgrablić slavio s voditeljem hodočašća fra Dragom Perkovićem. Preč. Zgrablić je pozdravio hodočasnike i „izrazio radost što su svi jedna Crkva”, istaknuvši da se na sv. misi osjećamo kao kod kuće gdje god se u svijetu nađemo. Ujedno je ovo bila i oproštajna misa preč. Zgrablića koji u lipnju preuzima službu zadarskog nadbiskupa.
Iako je imao i druge nedjeljne obveze, preč. Milan posvetio je hodočasnicima svoje vrijeme te im pokazao ranokršćansku Eufrazijevu baziliku s originalnim mozaicima iz 6. stoljeća. Vrijednost te katedrale je posebna jer je s kompleksom spomenika koji je okružuju uglavnom izvorno sačuvana, što predstavlja njenu jedinstvenost u svijetu. To je prepoznao i UNESCO, te je zaštitio kao svjetsko kulturno dobro nulte kategorije.
Na povratku kući hodočasnici su posjetili nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i upoznali još jedan duhovni centar koji vjernici iz svih krajeva pohode u velikom broju.
