Početna stranica » Star dug – loš drug

Star dug – loš drug

146 pregleda

Bilo bi dobro kad bi kraj godine bio vrijeme ne samo svođenja računa i planiranja troškova, nego i praštanja dugova. S tim bi se, dakako, složili ekonomisti država pogođenih famoznom dužničkom krizom, ali ne i njihovi vjerovnici (kreditori < lat. crédere – vjerovati).

Imenica dûg i od nje potekle dužnost, dužnik, (pre)zaduženost itd. navodno su izvedene od pridjeva dug, i to logički, jer za dug je važna duljina roka otplate. Vjerojatnije će ipak biti da dug potječe iz indoeuropskog jezičnoga trezora (grč. thesaúros – riznica), odakle je korijen *dhlgh iznikao u staroslav. kao dlъgъ, otuda dalje u slov. dolg, češ. dluh, rus. dłg, a naš izdanak presadiše Mađari u svoj jezičnjak kao dolog – posao, i dolgos – naporno raditi.

Od lat. naziva za dug, debitum, izvedenog iz glagola debēre (dugovati, morati), odnosno de-habēre (imati od nekoga, imati tuđe), skovan je engl. debt i indebtedness, kao i franc. dette i endettement – dug, zaduženost, dok njemački naziv za dug, Schuld, znači i krivnja, a izrastao je iz strarogerm. korijena skul, u značenju biti pod obvezom, istoga onoga iz kojega i modalni glagol trebati u germ. jezicima: šved. skola, njem. sollen, nizoz. zullen, engl. shell (aor. should) itd.

Gospodarska prezaduženost i “kreditna nelikvidnost” (nesposobnost vraćanja duga) često je u prošlosti bila razlogom padanja u privremeno ili trajno dužničko ropstvo. Kad bi postao robom, dužnik bi kao neslobodno biće bio toliko obeščovječen da nije smatran čovjekom, a da su samo slobodni građani smatrani ljudima, vidi se iz bliskosti između pridjeva koji u starijim jezicima znače slobodan – grč. eleútheros, lat. liber, stgerm. *liudiz, praslav. ljudinъ itd. – i imenica koje u mlađim jezicima znače ljudi, narod: engl. leod, njem. Leute, nizoz. luiden, polj. lud, alb. lind itd.

Mnogi dužnici nemaju toliko problema s dugovima koliko s kamatama (grč. kámatos – zarađeno; trud), napose ako je u pitanju lihva (ne potječe od njem. leihen – posuđivati, nego od našega zaboravljenog pridjeva lih – suvišan, koji nalazimo i u zaliha i lišiti).

Napokon, kome nije lako krojiti budžet, neka se sjeti da je to inače dug i mučan posao: prvo su Rimljani od Gala zaplijenili kožnu vrećicu nošenu o pojasu, zvanu bulga; Francuzi je preuzeše kao bouge [buž], a umanjenicu bougette [bužet] ispostaviše Englezima, što oni prekrojiše u budget.