Iako je najveći dio toga blaga nestao – uništen ili nekamo odnesen – ipak ono što je sačuvano, kao kulturno- povijesno nasljeđe, količinski je impozantno, a umjetnički respektabilno.
U ovom napisu predstavljamo kovinske umjetničke predmete praktične crkvene uporabe nastale u razdoblju od 15. do 19. stoljeća, uglavnom od srebra s pozlatom i filigranskim ukrasima, rjeđe od bakra, bronce… Riječ je o srebrnim gotičkim, renesansnim, baroknim, klasicističkim… kaležima, patenama, monstrancama/pokaznicama, kustodijama, ciborijima, procesijskim križevima, raspelima, pacifikalima, relikvijarima, kadionicama, kandilima, lađicama za tamjan, svijećnjacima, gostaricama… kojih se u samostanima Bosne Srebrene sačuvalo više stotina. Najveći dio sakristijskih dragocjenosti nestao je u turbulentnim vremenima zajedno sa samostanima. Tek su tri starodrevna samostana (od njih četrdesetak u srednjem vijeku) uspjela nadživjeti propast Osmanskoga Carstva: Fojnica, Kreševo i Kraljeva Sutjeska. U njima je sačuvana jezgra kulturno-povijesnoga i umjetničkog blaga što ga Bosna Srebrena posjeduje, ali i u nekim od mlađih samostana, osnovanim ili oživljenim tijekom 19. stoljeća, čuva se zapažen broj srebrnih dragocjenosti iz starijih razdoblja.
Na prostoru Bosne i Huma postojale su u 15. stoljeću zlatarske radionice „koje su razvijale i vlastiti stil”, kako tvrdi Marian Wenzel, britanska povjesničarka umjetnosti, a čiji su proizvodi od srebra brodovima Dubrovačke Republike završili u uglednim svjetskim muzejima. Sličnosti nekih gotičkih filigranskih kaleža iz triju drevnih samostana s onima iz katedralnih riznica jugoistočne Europe upućuju na zaključak da su vjerojatno mnogi bosanski zlatarski proizvodi završili izvan… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]