Početna stranica » Razgraničenje provincija

Razgraničenje provincija

2 min

U 14. stoljeću u franjevačkom redu započeo je pokret opservantizma, tj. povratka vjernijem opsluživanju Pravila sv. Franje s obzirom na evanđeosko siromaštvo, ali i protiv pretjeranoga monaškog i obrednog redovništva u kojemu nema dovoljno mjesta za osobnu pobožnost. Pokret je posebice zahvatio Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku koje su postale najfranjevačkije zemlje na svijetu.

U najstarijoj franjevačkoj provinciji u našim krajevima, Slavonskoj provinciji, koja je 1393. godine promijenila naziv u Dalmatinska provincija sv. Jeronima, nastala je1447. godine nova opservantska vikarija sv. Jeronima. Toj su vikariji  pridruženi i samostani Bosanske vikarije u tim krajevima. Nešto kasnije 1465. osnovana je i opservantska Dubrovačka vikarija kojoj su, također, priključeni samostani Bosanske vikarije koji su bili na teritoriju Dubrovačke Republike. Dalmatinska provincija sv. Jeronima ostala je kao jedina konventualska provincija na našim prostorima sve do danas pod nazivom Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca sa sjedištem na Svetom Duhu u Zagrebu.

Opservantski ogranak u franjevačkom redu pod nazivom kapucini odvojio se u poseban Red manje braće kapucina 1619. godine. Kapucini su početkom 17. stoljeća došli u Hrvatsku i uspješno djeluju sve do danas u Provinciji sv. Leopolda Mandića franjevaca kapucina sa sjedištem u Zagrebu (Dubrava).

Opservantska Bosanska vikarija 1514. godine u BiH podijelila se na dvije: Bosnu Hrvatsku pod katoličkim vladarima i Bosnu Srebrenu pod Osmanlijama. Papa Leon X. proglasio je 1517. godine sve opservantske vikarije provincijama. Tako su dotadašnje vikarije: Dalmatinska, Dubrovačka i dvije u BiH postale provincijama. Dalmatinska i Dubrovačka provincija ujedinile su se 1889. godine u jednu pod nazivom Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru. Tako je i danas. Proteže se uz Jadran i na otocima od Rovinja do Kotora i djeluje na području 10 biskupija.

Opservanti u kontinentalnoj Hrvatskoj

Na teritoriju današnje Hrvatske djelovale su dvije franjevačke provincije još od ranoga 13. stoljeća. Bile su to Slavonska provincija sv. Serafina i Ugarska provincija koja se od 1523. godine naziva Provincija sv. Marije. Njihove granice poklapale su se s granicama Kaločke i Splitske nadbiskupije. Južno od planine Gvozda prostirala se Slavonska, a sjeverno Ugarska provincija. Prema tome, Zagreb, Slavonija i Srijem pripadali su Ugarskoj provinciji. Pojavom opservantizma Slavonska provincija ostaje konventualska, a Ugarska sv. Marije djelovanjem Ivana Kapistranskoga prihvaća reforme pa se i nazivala Ugarska provincija reformiranih konventualaca. Ona se podjelom Reda 1517. godine… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]