Rođeni Zagrepčanin Vasilije Josip Jordan diplomirao je u svom gradu na Akademiji likovnih umjetnosti 1958., a već nakon svoje prve uspješne izložbe početkom 1960-ih počeo je izlagati u inozemstvu. Jedan je od najvažnijih predstavnika poetske fantastike u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, a stvorio je impozantan opus simboličkih i nadrealnih prizora nostalgična sadržaja. „To da možete naslikati svoj svijet kojega nosite u sebi na bijelo platno, to je nešto što me i dan-danas privlači”, rekao je u jednoj emisiji HRT-a tada već poznati Jordan.
Svojim je prepoznatljivim djelima romantične scenografije i dramatičnog osvjetljenja zadobio naklonost i publike i kritike.
„Prije točno deset godina otkrivao sam u tami njegovih slika to specifično svjetlo. Mislim da će ono obasjati i trajno svijetliti u hrvatskome slikarstvu”, prokomentirao je ovoga velikog umjetnika Milan Bešlić, likovni kritičar i autor Monografije o Vasiliju Jordanu.
Vasilije Josip Jordan bio je dugogodišnji profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a polovinom 1990-ih utemeljio je Likovnu akademiju Mostarskog sveučilišta u Širokom Brijegu.
Velik broj njegovih radova čuva se u umjetničkim riznicama franjevaca Bosne Srebrene. Dio njih čuva se u privatnim kolekcijama, dok je dio izložen u crkvama i samostanima. Dimenzijama najveća Jordanova slika u vlasništvu bosanskih franjevaca (560 x 250 cm) izložena je u prezbiteriju crkve sv. Franje u Šikari kod Tuzle, na temu euharistije. Veliku umjetničku vrijednost ima i Jordanov Put križa koji je 2005. godine izložen u crkvi svetoga Frane na Rivi u Splitu.
Smrću Vasilija Josipa Jordana hrvatska javnost izgubila je velikoga slikara, imajući na umu njegov značaj u kontekstu suvremene sakralne umjetnosti u Hrvata.
