Početna stranica » Osobe na marginama

Osobe na marginama

3 min

Sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila da u svijetu živi 10 % populacije s nekim od oblika invaliditeta. Danas tu brojku procjenjuju na 15 % svjetske populacije, a starenjem stanovništva, brzim širenjem kroničnih bolesti, kao i poboljšanjem metoda utvrđivanja invaliditeta, očekuje se kako će udio invalidnih osoba u ukupnoj svjetskoj populaciji biti još i puno veći.

U Bosni i Hercegovini ne postoje službeni podaci o osobama s invaliditetom. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine na temelju podataka dobivenih od službi za socijalni rad i osiguravajućih mirovinsko-invalidskih fondova procjenjuje da se radi o brojci od 270 tisuća stanovnika. Međutim, vodeći se procjenom Svjetske zdravstvene organizacije i uzimajući u obzir neslužbene podatke popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, pretpostavlja se da u Bosni i Hercegovini živi najmanje 560 tisuća invalidnih osoba. To znači, u prosjeku svaki sedmi stanovnik naše zemlje ima određeni oblik invaliditeta. Da je procjena Svjetske zdravstvene organizacije uistinu realnija potkrjepljuje i činjenica da je na našim prostorima ne tako davno završen i rat, a čije se posljedice najviše manifestiraju kroz invalidno stanovništvo.

Analizom rezultata nekih europskih zemalja koje imaju transparentne podatke o invalidnim osobama zaključuje se kako je invalidnost najčešće uzrokovana oštećenjem lokomotornoga sustava (ljudski skelet i pripadajući mišići). Brojke pokazuju da je takvih 30 % invalidnih osoba. Drugi najveći uzrok invalidnosti s udjelom od 25 % jesu posljedice duševnih poremećaja. Invalidnost češće pogađa muškarce (60 % slučajeva), a oko polovine od ukupnoga broja invalidnih osoba nalazi se u radno aktivnoj dobi od 19 do 64 godine. Udio invalidnih osoba starijih od 65 godina iznosi 45 %. U pogledu stručnih kvalifikacija, oko 63 % osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili su završili samo osnovnoškolsko obrazovanje. Njih 28 % ima srednju stručnu spremu, dok 9 % invalidnih osoba ima visoko obrazovanje. Osobe s invaliditetom u 80 % slučajeva žive s obitelji, 17 % ih živi samo, 0,5 % ima udomitelja ili skrbnika, a njih 2,5 % boravi u određenoj ustanovi.

Položaj osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini je reguliran s nekoliko stotina domaćih i međunarodnih propisa. Veliki je broj i državnih, entitetskih i lokalnih vlasti, domaćih nevladinih te međunarodnih organizacija koje se bave različitim pravima i položajem invalidnih osoba. Međutim, sva njihova prava i mogućnosti vrijede uglavnom samo na papiru. Da je stvarnost još i teža svjedoči činjenica da se invalidne osobe svakodnevno susreću s različitim fizičkim preprekama. Otežano im je kretanje, komunikacija s drugima, ali i obavljanje svih onih sitnih poslova o kojima većina nas često i ne razmišlja.

Problem procjene invalidnosti

Zbog korištenja različitih definicija i kriterija s kojima se stječe status i ostvaruje pravo po osnovi invaliditeta, utvrđivanje prava invalidnosti predstavlja polazište raznih oblika diskriminacije. Ključni problem u Bosni i Hercegovini je u samom pristupu invaliditeta jer invalidnost se procjenjuje po medicinskom, a ne po socijalnom modelu, odnosno po uzroku nastanka, a ne po njegovim posljedicama. Iznos novčanih primanja ovisi o mnoštvu kriterija pa tako za primjer, neratni invalidi sa 100 % invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu primiti mjesečni iznos od oko 390 KM, a u Republici Srpskoj najviše 41 KM. Ili s druge strane, ratni vojni invalidi s istim postotkom invaliditeta u oba entiteta mogu primiti iznose i veće od 1800 KM.

Osim novčanih primanja čiji izračun obuhvaća mnoštvo kriterija, postoje i…


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.