Početna stranica » (Ne)uređena država

(Ne)uređena država

3 min

U kontekstu sve složenijih i zategnutijih međunacionalnih odnosa u BiH, državni praznik Dan državnosti bi bilo svrsishodnije iskoristiti kao povod za temeljit i otvoren razgovor o tome u kakvoj državi živimo i u kojem je pravcu svi zajedno usmjeravamo, gradimo ili razgrađujemo. U ovom trenutku manje je bitno tko je kao ZAVNOBIH-sku priznaje ili ne priznaje.

Onda kad BiH bude uređena po mjeri svih njezinih stanovnika, obilježavanje Dana državnosti neće se uopće dovoditi u pitanje. A ova je dejtonska BiH sva u pitanjima, koja čak više ne stvaraju ni jeku, što znači da se s ovim eksperimentom došlo do samoga dna. Već su i bosanskohercegovački vrapci, na svim razinama svoga unutarnjeg ptičjeg uređenja, suglasni kako ovakva država jednostavno nije funkcionalna. Zorno to poručuje čak i njezina himna, koja do dana današnjega neće da progovori. Jednostavno je ostala bez teksta. Prošlostoljetni „liječnici” iz SAD-a su rutinirano osmislili ovakvo uređenje i to samo kao flaster za naše mnoge i duboke ratne rane, a da se pritom nisu zamarali ikakvom, a kamoli temeljitom dijagnozom onoga što je za njih samo balkanska „bačva baruta”. Onda kad rana zacijeli, apsurdno je dalje nositi flaster. Tada on samo šteti. A mi, umjesto da konačno skinemo ovaj potpuno potrošeni flaster, pobrinemo se svake godine dodati novi. Toliko je vremena prošlo, a još uvijek ne shvaćamo da se uređenje naše države najviše tiče nas i da je to prvenstveno naša unutarnja stvar o kojoj trebamo što prije iskreno razgovarati kako bismo pronašli rješenje koje će garantirati prava i prosperitet ne samo trima konstitutivnim narodima nego svakom čovjeku koji je srastao s ovim plodnim bosanskohercegovačkim tlom.

Godinama nedodirljivi

Kad se nestručno projektira i nespretno sagradi temelj na erozivnom i nestabilnom tlu, onda zaista nema svrhe na njemu nešto dograđivati ili preuređivati. Jedan od mnogih renovacijskih pokušaja jest inzistiranje na izmjenama Izbornoga zakona BiH kako bosanskohercegovačkim Hrvatima ne bi drugi birali njihove političke predstavnike. U tom kontekstu, predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH gospodin Dragan Čović sve učestalije aktualizira stvaranje trećega entiteta kojemu je početkom ove godine čak iscrtao i granice. Hrvatski entitet uključivao bi Posavinu, Žepče, dio središnje Bosne kao i dio Hercegovine. On smatra kako bi ovakav državni ustroj BiH zaštitio Hrvate i zaustavio njihovo iseljavanje. Napominje kako planira posegnuti za ovim rješenjem ukoliko se dogovorno ne riješe nagomilani problemi u odnosima u Federaciji BiH, a na prvom mjestu izmjena Izbornoga zakona.

Naime, dosadašnji Zakon zaista omogućava majorizaciju drugih naroda nad bh. Hrvatima. Bošnjaci svakodnevno tvrde da to nije točno, dok bh. Srbe ovo pitanje previše ne zanima jer se ne radi o njihovoj „Republici”. A povijest, od koje ne samo da ne učimo nego su si neki dali za pravo da je izmišljaju i štimaju, potvrđuje kako se baš to zaista dogodilo već dva puta. Ne ulazeći u šire diskusije, mora se ustvrditi da to nije pravedno jer se „igra prijestolja” dobiva brojnošću umjesto konstitutivnošću. Ali koga briga što se u BiH zaista događa! Da se ne mučimo razmišljajući i gledajući, sve nam to ionako naši politički lideri svakodnevno objašnjavaju. A da više vjerujemo njima nego vlastitim očima i mozgu, pokazuje (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.