Umjetničko ostvarenje Križni put za Kalvariju u Prisoju nastalo je za župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Prisoju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, koncipirano za slobodan prostor. Kako podsjeća glasoviti crkveni povjesničar dr. Juraj Kolarić, Kalvarija (lat. Calvaria je prijevod aram. naziva Golgota – lubanja) jest brežuljak izvan jeruzalemskih zidina koji se hebrejski nazivao Golgotom gdje je Isus razapet. Od ranoga baroka, Kalvarija je uvriježen naziv za mjesta u prirodi gdje je smješteno četrnaest postaja križnoga puta. Takve postaje se nalaze na brežuljcima u okolici crkava, tako da je prva postaja smještena na podnožju, a na vrhu 12. postaja s raspećem i tri križa. Nedaleko od vrha, pri spustu ili u samoj crkvi se nalaze posljednje dvije postaje.
Ovo djelo u bronci i bar-reljefu uprizoruje pojedine postaje dimenzija 60 x 70 cm. Reljefi se, primjećuje i dr. Kolarić, naizgled čine kao grubo klesane figure i time donose život u dramu sveprisutne povijesne teme raspeća. Reljefi uprizoruju egzistencijalnu dramu Kalvarije i unose promatrača u umjetničko-religiozno ostvarenje. Križni put je umjetničko-teološko rješenje poznatoga kršćanskoga simbola Kristove muke.
Budući da je izrađen u tehnici grubog bar-reljefa, ovaj križni put nadilazi ikonografske i tehničke barijere, te se uprizoruje kao impozantna skulptura koja svojom dinamikom senzibilizira teološku dramu patnje i smrti. Prikazuje vječnu egzistencijalnu bitku koja je podsjetnik na vjeru u uskrsnuće. Primjetan je dinamički naboj, kako je i napisao dr. Kolarić, kroz figure koje su odraz kršnoga kraja u kojem se postavljaju, a gdje je patnja i smrt postala svakidašnjica.
Stoga likovni jezik djela želi do kraja unijeti vjernika u Kristovu patnju, na prepoznatljiv i blizak način. Uostalom, uskoro počinje korizmeno vrijeme koje poziva na promišljanje o teologiji križa.
