Pitomi kesten je listopadno stablo podrijetlom iz Male Azije, ali su se kestenove šume rasprostranile i daleko u kontinent. Smatra se da su kesten Europom proširile rimske legije koje su ga koristile kao hranu vojnicima i pratećim životinjama koja im je tako bila na raspolaganju i tijekom zime. Poznat je po vrlo hranjivim i ukusnim plodovima i vrlo bodljikavim omotačem. Maruni su vrsta europskoga pitomog kestena dobivene selekcijom, a koje se od davnina uzgajaju zbog proizvodnje krupnih i kvalitetnih plodova. U Hrvatskoj su uzgajani na privatnim posjedima istočnih padina Učke i u okolici Lovrana gdje su pojedini nasadi stari i po nekoliko stotina godina. Maruni iz toga područja poznati su pod nazivom „lovranski marun”. Manji nasadi nalaze se u Istri i na Cresu. Još u 17. stoljeću maruni su se izvozili uz masline, vinovu lozu i trešnje te su bili kultura od koje je stanovništvo stoljećima živjelo.
Miris pečenih kestena je i jedan od prepoznatljivih simbola jeseni. Tradicionalno se skuplja u vrijeme berbe grožđa. Na jednom hektru se obično skupi od tri do četiri, a neki i do šest tisuća kilograma. Kesten ne sadrži gluten, a po ljekovitim je svojstvima poznat kestenov med.
Ljekovita svojstva i primjena: Osim jestivih i ljekovitih plodova, u ljekovite svrhe se koriste i listovi kestena. Sadrži treslovine, flavonoide, šećer, smolu, pektin, kalij i u manjim količinama natrij. Iz plodova se dobiva ulje koje liječi bronhitis, kašalj, astmu i bolesti dišnih organa. Zbog njegova okusa peče se ili kuha te se od njega prave različita jela. Pitomi je kesten jestiv i ljekovit, a divlji se koristi samo u medicinske svrhe. Plodovi pitomoga kestena čiste krv i jačaju imunitet i izvor su energije te sadrže magnezij, kalcij, fosfor, željezo i skoro sve skupine vitamina B. Listovi kestena sadrže 95 % tanina, razne esencijalne smole i vitamin K koji se pokazao vrlo djelotvornim kod zaustavljanja krvarenja.
Čaj: Dvije čajne žlice listova preliti šalicom hladne vode, ostaviti da proključa i ocijediti. Dnevno se preporučuje piti 2 – 3 šalice vrlo toploga čaja i na gutljaje. Djeluje kao lijek protiv bronhitisa, velikoga kašlja, astme i bolesti dišnih organa.
Plodovi: I pečeni i kuhani su vrlo ukusni. Reumatičari i osobe oboljele od gihta trebale bi često jesti plodove kestena, posebno tijekom zime i jeseni.
Brašno od plodova: Brašno od marona je lako probavljivo te se koristi kao dodatak jelima. Naročito je korisno za djecu i starije osobe, ali jednako tako i za one s bolesnim bubrezima, srcem i krvotokom.
Salata s kestenom i šipkom (Priprema salate za četiri osobe traje oko 10 minuta.)
Potrebni sastojci: 1 šaka mlade zelene salate, 1 šaka dragušca ili potočarke, 1 šipak (mogranj), 100 g pečenih kestena, parmezan, limunov sok, maslinovo ulje i sol. Priprema: Salatu i dragušac operite. Očistite nar i izvadite sjemenke. Ogulite pečene kestene i ostavite ih u komadu. Potom napravite preljev za salatu od maslinova ulja, soli i limunova soka. U posudu najprije stavite salatu i dragušac, dodajte kestene i nar te sve prelijte pripremljenim dresingom. Na kraju sve pospite listićima parmezana.
Kesten-pire s marelicama i čilijem (za 4 osobe)
Potrebni sastojci: 400 g kuhanih kestena, 70 g šećera, 30 ml ruma, 1 vanilija u štapiću ili 10 ml arome vanilije, 200 ml vrhnja za šlag, 50 g suhih marelica, 1 čili papričica, 2 žlice krokanta od lješnjaka. Priprema: U lonac ulijte vodu, dodajte dvije žlice šećera, izmiješajte, a kada zavri kuhajte na laganoj vatri oko dvije minute. Kada nastane polurijetki sirup, ugasite vatru, ulijte rum te dodajte aromu vanilije ili sastrugane koštice iz štapića vanilije. Promiješajte i ostavite da se ohladi. Kuhane kestene usitnite u blenderu te im postupno dodajte pripremljeni sirup. Dobivenu smjesu propasirajte i ohladite. Potom umutite šlag, a marelice izrežite na tanke trakice. U čašu servirajte kesten-pire, stavite na njega šlag te marelice, žlicu krokanta i razmrvite malo čilija. Zatim pecite oko pola sata na 200 stupnjeva. Na kraju sve pospite s malo krupne soli.
