Oblik Zemlje oduvijek je zanimao ljude, pogotovo otkad su se u antici počela poduzimati duža putovanja. Iako se intuitivno čini da je Zemlja ravna i da se Sunce, Mjesec i zvijezde okreću oko nje, već se u staro doba javila sumnja u to. Ponajprije, svi stanovnici obala i otoka mogli su primijetiti kako brodovi nestaju ispod horizonta najprije trupom, a potom jarbolima, što se moglo objasniti samo zakrivljenošću morske površine. Zakrivljenost je bila očita i na kopnu: nakon što bi Sunce zašlo, još bi neko vrijeme obasjavalo oblake i gorske vrhunce, dok bi nizine bile u mraku, što se također objašnjavalo time što je Sunce ispod obzora. Nadalje, sjena Zemlje na Mjesecu također je okrugla, kao i sjena Mjeseca na Suncu tijekom pomrčine. Zbog toga su već stari Grci zaključili da je Zemlja vrlo velika kugla, a knjižničar aleksandrijske biblioteke Eratosten čak joj je točno odredio i opseg. Istovremeno su pretpostavili da Zemlja kruži oko Sunca koje se nalazi vrlo daleko. No drevni astronomi nisu znali riješiti zagonetku kretanja planeta. Dok se zvijezde prividno okreću u pravilnim krugovima na noćnom nebu, planeti vrludaju među njima, pa se čak katkad i vraćaju unatrag. Zbog toga su bili nazvani „lutajuće zvijezde”. Ta su opažanja još od doba Babilona snažan dokaz protiv ideje da se planeti vrte oko Zemlje i usmjeravala su znanstvenike na zaključak da se i Zemlja i planeti vrte oko Sunca.
Umnažanje ljudskoga znanja
Biblijska slika Zemlje bila je mnogo jednostavnija. Na temelju nekoliko stihova rasutih po Bibliji može se zaključiti da je biblijski čovjek zamišljao Zemlju kao ravnu, postavljenu na stupove i okruženu morem. Ispod Zemlje je Gehena, Podzemlje, iznad su Nebesa gdje obitava Bog, a Zemlja jednostavno visi u praznini – kako piše u Knjizi o Jobu. Već se iz toga vidi da Bibliji nije stalo do znanosti u modernom smislu: za biblijskoga pisca dovoljno je znati da je svijet u Božjim rukama, a detalji ga ne zanimaju.
Srednji vijek čuvao je i antičku znanost i biblijsku sliku. Predodžba o ravnoj ploči supostojala je s predodžbom o kugli: Toma Akvinski, primjerice, nije sumnjao u to da je Zemlja kugla, ali bojao se da nikada neće biti utvrđeno vrti li se Zemlja oko Sunca ili obratno. Sličnu je bojazan imao i Blaise Pascal prije četiri stoljeća, francuski fizičar, matematičar i kršćanski mislilac. On je zahvaljujući svojim naprednim znanjima shvaćao da je Zemlja sićušna u svemiru te da su zvijezde vrlo daleko, zbog čega je s bolom zapisao da nikada o njima nećemo ništa uspjeti saznati.
Međutim, ljudsko se znanje kroz tisućljeća umnažalo, a novi su naraštaji uspjeli riješiti ono što je zbunjivalo prethodne. Moreplovci iz srednjega vijeka i renesanse dobro su znali da je Zemlja okrugla jer su vidjeli da je na južnoj hemisferi Sunce znatno više na nebu. Također, definitivno je riješena tajna kretanja planeta. Misterij njihova gibanja riješen je kada je Kopernik predstavio heliocentrični sustav: prividne nedosljednosti u kretanju planeta proizlaze iz toga što se i mi i oni istovremeno krećemo oko Sunca, ali različitim brzinama i na različitim udaljenostima. Galilej je bio prvi koji je usmjerio dalekozor prema nebu i otkrio planine na Mjesecu i sferični oblik nebeskih tijela. Kepler je pokazao da se nebeska tijela ne kreću kružnicama nego elipsama. Newton je formulirao zakone gravitacije koji su se bezbroj puta potvrdili promatranjem svemira, a Einstein je produbio naše poznavanje prostora i vremena. Zahvaljujući spektroskopima, teleskopima i bezbrojnim drugim mjernim uređajima naše poznavanje svemira proširilo se do neslućenih granica. Pascal bi bio sretan.
Prijevaran način razmišljanja
Na temelju čega se može danas tvrditi da su svi ti ljudi bili u krivu, da gravitacija ne postoji, da je Zemlja ravna, a da je Sunce maleno i udaljeno tek nekoliko desetaka kilometara?
Kao prvo, riječ je o kolosalnom neznanju. Ne neznanju povijesti, fizike ili načina na koji funkcionira moderna tehnika – pobornici teorije o ravnoj Zemlji barataju mnogim činjenicama, a svakako se vrlo dobro služe Facebookom i YouTubeom. Ne, njihovo neznanje očituje se u tome da… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.
